fbpx
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

NAKON INFLACIJE, PRIJETE NAM OTKAZI? Analitičar ozbiljno upozorava, njegove riječi plaše: ‘Takva politika nas može gurnuti u recesiju’

Autor: Ivana Jurišić

Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) u listopadu je još jednom diglo kamatne stope u pokušaju inflaciju vrati na ciljnu razinu od 2 posto u srednjoročnom razdoblju. Nije teško vidjeti zašto. Naime, godišnja inflacija u eurozoni je u listopadu opet ubrzala, dosegnuvši 10.7 posto, novu najvišu razinu od uvođenja eura.

I dok je u Hrvatskoj u listopadu zabilježena inflacija od 13,2 posto,  u eurozoni najvišu inflaciju bilježe Nizozemska i Slovačka, od 16.8 odnosno 14.5 posto. U Njemačkoj i Italiji, najvećem i trećem po veličini europskom gospodarstvu i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su pak porasle 11.6 odnosno 12.8 posto.

Mnogi ekonomisti su zabrinuti kako će daljnje dizanje kamata uzrokovati daljnje usporavanje svjetskog gospodarstva. Najviše se to vidi prema cijenama nafte koje su pale i prošlog tjedna, trećega zaredom.


Daljnje usporavanje svjetskog gospodarstva

S obzirom na to da i američki Fed i ECB najavljuju daljnje dizanje kamata, očekuje se i daljnje usporavanje svjetskog gospodarstva.

Što to znači za hrvatsko gospodarstvo za koje je Europska komisija najavila tehničku recesiju u posljednjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023. godine pitali smo ekonomskog analitičara Petra Vuškovića.

Ekonomist objašnjava kako je najveći problem s dizanjem kamatnih stopa što se njihov efekt ne vidi odmah, već tek s vremenskim odmakom.

“Za to je vrijeme potrebno promatrati kako se kreću BDP, zaposlenost i drugi ekonomski parametri”, objašnjava Vušković.

“Ako mene pitate treba li ECB nastaviti s dizanjem kamatnih stopa, moje je mišljenje da trebaju i to sve dok inflacija ne padne na neku ciljanu vrijednost. S obzirom na činjenicu da ciljaju na inflaciju od 2 posto, a ona je u eurozoni 10,7 posto, pred njima je dugačak put”, kaže analitičar.

Plus za Hrvatsku

Vušković upozorava kako je potrebno biti oprezan s dizanjem kamatnih stopa kako se ne bi ograničila ponuda kredita poduzećima i građanima.




“To nije nikad dobro i takva monetarna politika nas može gurnuti u recesiju koja kao posljedicu ima zatvaranje poduzeća i otkaze, što je nešto što centralna banka svakako želi izbjeći”, kaže.

Ostalo je tek nešto više od mjesec dana do ulaska Hrvatske u eurozonu, a Vušković objašnjava kako je to čak i u uvjetima dizanja kamatnih stopa to ipak plus za Hrvatsku.

“Dosad smo na razini EU plaćali jednu od najviših kamatnih stopa na kredite jer smo imali svoju nacionalnu valutu. Iako se EU vodi restriktivnom monetarnom politikom što znači i skuplje kredite, nama će uvođenje eura djelovati kao prirodni amortizer”, navodi analitičar.




“Ipak, više kamatne stope znače i skuplje kredite. Građani su to na sreću shvatili na vrijeme pa su požurili dignuti kredite po povoljnijim tržišnim uvjetima umjesto da čekaju nepovoljnije uvjete nakon nove godine”, zaključuje ekonomist.

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.