NAJVIŠE SMO VLASNICI ALI IMAMO NAJLOŠIJE STANOVE U EU! Stručnjakinja poslala zabrinutu poruku oko domaćeg nekretninskog tržišta

Komentirajući za N1 nekretnine na tržištu i situaciju u građevinskom sektoru, predstavnica Udruženja poslovanja s nekretninama pri HGK, ujedno i vlasnica agencije Zagreb West, Lana Mihaljinac Knežević, navela je kako je realno stanje nekretninskog tržišta komplicirano i kompleksno, te je teško reći kako će se dalje kretati.

“Nedostatak građevinskog materijala i radne snage uzrokovao je promjene, utjecale su i niske kamatne stope (tad se više kupuju nekretnine), pandemija je poremetila situaciju (tad je puno novca pušteno globalno na tržište, više se investiralo u nekretnine). U Hrvatskoj vidimo porast prosječnih cijena, ali nije sve kako se na prvu čini. Hrvatska je treća u EU-u po postotku vlasništva nekretnina nakon Rumunjske i Slovačke, 91 posto stanovništva su vlasnici nekretnina za razliku od razvijenih država poput Danske i Njemačke gdje je to 50 posto i manje. To je naslijeđe bivšeg sustava i mogućnosti otkupa stanarskih prava, to je i naš tradicionalan pristup vlasništvu jer se ono i dalje smatra statusnim simbolom. Te nekretnine su možda već tad prije 30 godina bile substandardne, građani nisu imali sredstava za ulaganje ili su bili kompleksni vlasnički udjeli. Tako da taj podatak ne iznenađuje”, rekla je Mihaljinac Knežević, pritom se osvrnuvši i na podatke Eurostata koji otkriva kako Hrvati najviše kupuju stanove u EU, ali žive u lošijim stanovima, nego prosjek Europske unije.

“Cijena starogradnje je skočila previše, to je isto problem. Nedovoljno se govori o razlici između starogradnje i novogradnje. U Zagrebu je sad prosječna cijena kvadrata 1.850 eura, to uključuje i skupu novogradnju i starogradnju”, upozorila je dodajući kako bi dvije do dvije i pol tisuće eura po kvadratu trebala uzeti kao prosječna cijena, koja bi se mogla prodavati.

Slabo se gradi

Mihaljinac Knežević također je navela i kako je prošle godine izdano upola manje građevinskih dozvola u usporedbi s prije dvadesetak godina, kada je gradnja bila na vrhuncu. Općenito smatra kako se nedovoljno gradi u Hrvatskoj.

 “Pogotovo se malo gradi u priuštivom segmentu za građane prosječne platežne moći i nemamo sustavnu politiku stambenog zbrinjavanja stanovništva. Normalno je da su se developeri fokusirali na luksuznu novogradnju koje je također nedovoljno”, napomenula je Mihaljinac Knežević. Uz već spomenute probleme novogradnje i starogradnje u Zagrebu (gdje novogradnje po prosječnim cijenama kronično nedostaje), Mihaljinac Knežević je komentirala  situacije kada građevinske tvrtke i agencije sklapaju predugovore s uobičajenom kaparom, da bi kasnije vratili dvostruku, kada im se pojavi kupac koji je spreman više platiti za stan.

“Bio je nedavno takav jedan slučaj, hoće li drugi krenuti u tom smjeru, ne znamo. Građevinarima je u Hrvatskoj zbog potresa, pandemije i sad rata drastično skočila cijena građevinskog materijala”, kazala je Mihaljinac Knežević te upozorila građane na oprez i procjenjivanje svojih primanja jer očekuje rast kamatnih stopa.