fbpx
Foto: Guliver Images

NAJGORA NOĆNA MORA PREMIJERA PLENKOVIĆA! Glavna europska bankarica mu puše za vratom: Hrvatskoj stižu loše vijesti

Autor: Ivana Jurišić

Nakon što je inflacija u eurozoni u rujnu narasla na rekordnih 10 posto, sve su veća očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) na sjednici u listopadu ponovno povećati ključne kamate za 0,75 postotnih bodova. Uz ECB s dizanjem kamata će nastaviti i američki Fed koji je već u nekoliko navrata dizao kamate. Inflacija u SAD-u je počela usporavati, ali ne čini se kako će predsjednik Fed-a Jerome Powell tako brzo prestati s dizanjem kamata.

S obzirom na smirivanje inflacije u SAD-u i daljnji rast u Europi, mnogi se pitaju zbog čega je ECB toliko čekao s dizanjem kamata, zbog čega je Europa sada u velikim problemima.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je predsjednik Fed-a imao samo jedan izbor.


“Kamate su bile na povijesno niskim razinama i niže nisu mogle biti, a cijene su se počele ubrzavati pod pritiskom slomljenih nabavnih lanaca iz Kine, Za razliku od Europe, Sjedinjene Države ne prolaze energetsku krizu jer oni taj problem nemaju, već im je najveći problem za vrijeme i nakon pandemije bio prekid nabavnih lanaca robe iz Kine koja je njihov veliki trgovački partner. Njima je bilo puno lakše podići kamatne stope jer nisu na taj način ugrozili rast već su poslali jasnu signal tržištima kapitala da njihova središnja banka misli ozbiljno i da će povlačiti novac iz opticaja ukoliko se tržište ne smiri i rast cijena se ne počne zaustavljati”, smatra Novotny.

Što se tiče ECB-a, pred njom je, smatra Novotny, bio neusporedivo teži zadatak.

Hrvatskoj ne prijeti recesija

“Osnovne kamatne stope su dugo godina bile na povijesno najnižoj razini, čak su i u nekim zemljama kao Njemačka bile negativne. Te niske kamatne stope su najviše pomagale visoko zaduženim zemljama kao što su Italija, Grčka, pa i Hrvatska. Vidjeli smo da i u Hrvatskoj kamatne stope na javni dug padale i došle su do neke podnošljive razine. ECB je stoga čekao s podizanjem kamatnih stopa u nadi da će se ovaj prvi val inflacije se zaustaviti. Nažalost, to se nije dogodilo i sada imamo dizanje kamata i u Europi”, zaključuje analitičar.

Usprkos rastu kamata, većina analitičara smatra kako neće doći do recesije.

Ekonomski analitičar Petar Vušković kaže kako nas usprkos višim kamatama ne čeka recesija.

“Svi podaci koji imamo pokazuju kako Hrvatskoj ne prijeti recesija, naprotiv, rast bi mogao biti oko 5,5 posto”, kaže analitičar.




ECB upozorava na ‘crni scenarij’

Ipak, ne misle svi tako.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde je još u rujnu upozorila i na “crni scenarij”, koji polazi od pretpostavke o potpunoj obustavi isporuka plina iz Rusije i mjera poput racioniranja potrošnje energije.

U tom slučaju eurozona bi iduće godine kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti od 0,9 posto, istaknula je Lagarde.




To znači i daljnje dizanje kamata i skuplje zaduživanje građana, ali i država poput Hrvatske. A s obzirom na visoki javni dug, premijer Plenković i novi ministar financija morati će duboko zavući ruku u džep. Jer visoke kamate će neko vrijeme biti s nama.

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.