Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

NA RUBU ZAKONA: Kako vas Agencije za naplatu potraživanja lihvare na legalan način

Autor: S.P.

Nakon ovrha noćna mora naših sugrađana postaju Agencije za naplatu potraživanja. Naime, utjerivači dugova iz tih agencija bjesomučno nazivaju građane, ne prežući ni od ostalih oblika psihičkog maltretiranja poput nazivanja bliskih osoba, poslodavaca, rodbine pa čak i susjeda.

O čemu je riječ? Agencije za naplatu potraživanja registrirane su kao trgovačka društva i od teleoperatera i banaka otkupljuju dugove klijenata za prosječno 30 posto vrijednosti te ih nakon toga naplaćuju u punom iznosu. Tako glavni izvor svog prihoda crpe od građana.

Vlasnici tih agencija su uglavnom stranci i njihove centrale se nalaze u inozemstvu. Zanimljivo je kako su se dosjetili i registrirali se kao trgovačka društva jer da su osnovane kao kreditne institucije nadzirali bi ih Hrvatska narodna banka (HNB) ili HANFA.

Agencije za naplatu potraživanja u posljednjih 10 godina samo su od banaka otkupile 36 milijardi kuna duga.

Kako je objavio Dnevnik.hr, slučaj Mirjane Frntić koja je bila jamac za kredit zaista je primjer legalnog lihvarenja. Naime, ona je bila jamac za kredit, a na kraju je sama morala otplaćivati taj kredit. Međutim, od prvotnih 56 tisuća kuna sada duguje 387 tisuća kuna, a banka prodaje taj dug.

“Da živim tisuću godina ja im to ne mogu otplatiti”, rekla je ogorčena Mirjana Frntić.

Njezin dug raste svaka tri mjeseca, a dosad su je uznemiravale četiri Agencije za naplatu potraživanja koje pokušavaju naplatiti dug.




“Prodaju jedan drugom dugove, ne znam na osnovu čega jer nisu kreditne institucije i nemaju se pravo baviti takvim poslovima”, rekla je Mirjana Frntić.

Dodala je kako te agencije u pokušajima naplate koriste razne metode.

“Zvali su tisuću puta na mobitel, zvali su susjede. Jedna agencija mi je prijetila oduzimanjem nekretnine”, naglasila je.




I naš portal je nedavno pisao o poslovanju Agecnija za naplatu potraživanja, ali kako nam je istaknuto – sve je po zakonu.

I možda bi tako i ostalo jer koga briga za patnje tzv. običnih ljudi koji jedva spajaju “kraj s krajem”, a onda su im “za vratom” takvi lihvari da se spomenute Agencije nisu okomile na saborskog zastupnika Bojana Glavaševića.

On je rekao kako ga je zvala djelatnica jedne od tih agencija te mu rekla da “prije nego mu kaže zbog čega ga zove mora potvrditi njegov identitet na način da joj da svoje osobne podatke ili OIB ili JMBG”.

“To je uredno mogla biti i prijevara”, naglasio je Glavašević. Napomenuo je kako je djelatnica iz te agencije došla do njegova broja preko svog klijenta, ali mu nije htjela reći o kome je riječ. Nakon toga iz Agencije su 15 puta zvali Glavaševića.

“Zatim pokušavaju, snimajući te razgovore, dobiti nekakav dokaz da ste priznali dug. To je prijevara, klasična prijevara”, naglasio je Glavašević.

Da bude bolje, te agencije imaju i svoju udrugu agencija za naplatu potraživanja. Iz udruge ističu kako su spremni na izmjene.

“Rad agencija za naplatu potraživanja reguliran je nizom zakona i podzakonskih akata Republike Hrvatske, a članice HUAN-a podržavaju dodatnu regulaciju te su otvorene za suradnju u procesu donošenja ciljanog zakonskog okvira, u skladu s propisima EU-a”, piše u priopćenju HUAN-a.

Tako bi se u Hrvatskom saboru uskoro trebao naći prijedlog zakona o obaveznim odnosima kojim bi se dužnicima dalo pravo prvokupa svog duga pod istim uvjetima kao i Agencijama.

Ipak, država pokušava pomoći klijentima i to na način da od početka godine, banke nastoji odvratiti od prodaje dugovanja. Osim toga, država bankama otpisuje porez u iznosu nenaplativog duga koji su otpisali.

Treba istaknuti kako su 2019. banke prodale ukupno 4,2 milijarde kuna potraživanja, a prošle godine su prodale milijardu kuna. Veliki dio prodanih dugova završio je u ovrhama u Fini.

I dok navodno svi imaju volju pomoći klijentima da što bezbolnije izađu iz dužničkog ropstva u doba koronakrize, još uvijek nije poznato kada će se ozakoniti to “sklisko” područje. Hoće li doći doba da nakon niza godina i to rubno područje između legalnog i nelegalnog utjerivanja dugova dobije svoju zakonsku regulativu?

Autor:S.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.