fbpx

Mnogi naši ekonomisti trebali bi polagati zaseban kontrolni ispit iz elementarne matematike

Autor: Tvrtko Dolić

Najviše me zaprepastilo da jedan ekonomist istupi protiv onih koji su gradili apartmane i hotele. A naše je gospodarstvo u takvom stanju da bi baš takvima trebalo kredite oprostiti, otpisati, i tako im omogućiti da šire svoje uspješno poslovanje, o kojemu ovisi oporavak ove zemlje.

U aktualnoj konverziji švicaraca, dužnici s većim kreditima prošli su bolje – takvu je besmislicu bez da trepne neki dan provalio Željko Kardum na HRT4. Posebno je veselo frenetično izgovoreno otkriće da valutni rizik ostaje. Zar to nije jasno i malom djetetu?

Da se izrazim račanovski, ne mogu da ne kažem da titule i pozicije Karduma ne navodim samo zato da neku neoprezno ne ispustim, pa tek onda ne mogu da ne kažem da nisam prepoznao pokriće niti za osnovnu školu. Naime, samo namjerno matematički polupismen čovjek ili interesno fiksiran može reći da je u aktualnoj kreditnoj konverziji prošao bolje onaj tko je uzeo veći kredit, primjerice na razini 3×10 tisuća CHF od onoga tko je uzeo kredit na razini 10 tisuća CHF, odnosno 1×10 tisuća. Prije svega, svi su odnosi proporcionalni, a u pojedinim aplikacija su tu negdje, zapravo na štetu onoga tko je podigao veći kredit. Barem bi onaj tko se predstavlja kao ekonomist morao znati da se kamate i otplatne rate ne obračunavaju paušalno i po glavi, kao jednak iznos za sve. Onaj tko je uzeo veći kredit otplaćuje veći kredit! Veća je otplatna rata! Ista kamatna stopa zasjeca veću osnovicu, pa su i iznosi kamata veći. Uostalom, u krizi su uvijek više izloženi oni koji uzmu velik kredit.

Stekao sam dojam da je Kardum za rješenje koje bi svim dužnicima odredilo istu otplatnu ratu u istom otplatnom razdoblju, sve u kunama. Budite sigurni da to nije tako i da Kardum, kao i prije, brani interes banaka, zapravo misli da brani interes banaka, u okvirima svoje manjkave spoznaje o interesu banaka – konverzija paše bankama, jer će ovako veći broj kredita ostati otplatno održiv. Zbog smanjene glavnice mnogi dužnici banaka nalaze računicu da kredit zatvore i da se zbog toga upuste u novi čisti kunski kredit ili prodaju svog privatnog automobila ili neke nekretnine. Onome tko neće izdržati niti novu otplatu kredita s manjom glavnicom, na leđa će ipak sjesti manji dug! Bolje da mu ostane barem garaža, nego da mu banka uzme baš sve, pa i sjedne na njegove buduće prihode – i dalje će se očitovati deformacije našeg političkog, ekonomskog i posebno bankarskog sustava.


Kardum je izrekao paušalne preporuke i paušalne ocjene. Tako smo saznali da su zakonske izmjene u svezi konverzije švicaraca politički motivirane, i da su donesene u hitnoj proceduri u predizborne svrhe. Ali, zar se predizborno ne donose pozitivne najave i pozitivne odluke? Kako je moguće zaskočiti cijeli Sabor – zakonske izmjene podržane su bez glasa protiv. I još glede kredita s valutnom klauzulom CHF imamo situaciju da je ministar Boris Lalovac proveo svoje najave i svoja “predizborna obećanja”. Osobno bi mi bilo drago da je konverziju provela neka druga stranka, ali se to nije dogodilo. Svakome njegov politički kapital i njegova politička konverzija! Zahvaljujući korektno normiranoj konverziji, SDP je ostao u izbornoj utrci. Koliko se Kardum gubi u ovoj našoj ekonomskoj krizi i društvenoj depresiji, pokazuje i njegova izjava kako su isplivale mane zakona. Ne, gospodine Kardum, isplivale su mane naše državne formacije, s posebnim naglaskom na HNB-u, koji je dozvolio pljačku kroz valutnu klauzulu u švicarskom franku. Isplivale su i mane našeg bankarskog sustava, pa i osobne mane mnogih naših ekonomista. Zakonske izmjene u svezi konverzije švicaraca zapravo su zakrpe jednog pogrešnog sustava, u kojemu funkcioniraju samo ovrhe. Poslovne banke gledaju kako da klijenta oderu, umjesto da mu pomognu i da ga vode kroz uspješne projekte.

Najviše me zaprepastilo da jedan ekonomist istupi protiv onih koji su gradili apartmane i hotele. A naše je gospodarstvo u takvom stanju da bi baš takvima trebalo kredite oprostiti, otpisati, i tako im omogućiti da šire svoje uspješno poslovanje, o kojemu ovisi oporavak ove zemlje. Može li jedan bolje plaćen ekonomist ili neki promotor parcijalnog interesa jeftino otkupiti nekoliko apartmana nakon što predatorski kredit slomi vlasnika apartmana? Teško, možda samo jedan apartman! Isto tako, teško se oteti dojmu da je Kardum za ona rješenja koja će omogućiti stranom kapitalu da sve naše resurse jeftino preuzme. Kardum naglašava da nakon konverzije ostaje valutni rizik. Baš me zanima kakva je bila njegova reakcija na zahtjeve da se provede slična konverzija u čiste kunske kredite. Na kraju Kardum savjetuje klijente banaka da uzimaju kredite u valuti svog prihoda, dakle uglavnom u kunama. Kao da nikada nije čuo za pojam kreditne sposobnosti, s kojom su banke manipulirale i praktično prisilile mnoge klijente da se zaduže uz klauzulu CHF.

Autor:Tvrtko Dolić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.