Screenshot/Youtube

Mjesečno zarade četiri prosječne plaće radeći posao koji nitko neće: ‘To može samo nas desetak’

Autor: B. D.

U mjestu Gölhisar u Turskoj proizvodi se velika količina artičoka. Čovjek ne bi očekivao koliko bi unosan uzgoj ovog povrća, kojeg zovu zeleni dijamanti, mogao biti, a i radnici koji gule artičoke zarađuju odlično. Radnica uspijeva oguliti artičoku za nekoliko sekundi, za što mjesečno zarađuje četiri minimalne turske plaće.

Tim radnika guli artičoke od jutra do mraka. Omer Faruk Taširek za Gazete Sehir podijelio je da guljenje artičoka nije lak posao i da ima dosta suptilnosti. Za Kurir je komentirao: “Dolazimo iz Ankare sezonski zbog posla s ljuštenjem artičoke. Ovdje smo svake godine od početka veljače do kraja srpnja.

Za brzo guljenje, odnosno ljuštenje artičoke potrebna je spretnost i iskustvo. Za to se koriste noževi oštriji od britve, pa treba biti i pažljiv. “Nije to ništa. Ručni rad, pažnja i iskustvo su veoma važni”, rekao je Taširek.

Foto: Pixababy

Samo nas desetak to tako radi

Tim dnevno oguli otprilike tisuću do 1.200 artičoka. Taširek je prepričao da njegov tim za minutu oljušti tri do četiri artičoke. “Ne može svatko to raditi tako kvalitetno. Ako u Turskoj ima 50 ljudi koji se time bave, samo nas desetak to može raditi ovako dobro”, prepričao je. Njegovi kolege kažu da se taj posao mora voljeti i da su ključni posebni noževi kojima se artičoke ljušte.

Artičoka je zapravo vrsta čička čiji je veliki cvat jestivi dio. Jestivi pupoljak veličine je 8 do 15 centimetara. Glavica je sastavljena od mnoštva malih ljubičastih cvijetova.

Artičoke se jedu dok su mlade jer kasnije postaju pretvrde da bi bile ukusne. Artičoka sadrži bioaktivne tvari apigenin i luteolin što ih čini izvrsnim antioksidansima.




Pune zdravih tvari

Kuhana neslana artičoka sadrži 82% vode, 12% ugljikohidrata, 3% proteina i 3% masti. U referentnoj porciji od 100 grama, kuhana artičoka daje 74 kalorije, bogat je izvor (20% ili više dnevne vrijednosti) folata i umjeren je izvor (10-19% DV) vitamina K (16% DV), magnezija, natrija i fosfora (10-12% DV).

Artičoke se pripremaju uklanjanjem gotovo cijele stabljike. Ostavlja se samo pet do deset milimetara od ispod cvata. Artičoka ima trnje pa je potrebno odrezati praktički četvrtinu svake ljuske. Za to je potrebna tehnika o kojoj turski radnici pričaju.

Artičoke se dinstaju 15 do 30 minuta, ili kuhaju na pari 30-40 minuta (kraće za manje komade). Mogu se poslužiti i nezačinjene, a popularne su i u ulju.




Uzgoj artičoke

Artičoka je višegodišnja biljka, no uzgaja se i kao jednogodišnja. Za klijanje sjemena artičoke optimalna je temperatura 15 – 25 °C, na 10 °C klijanje je usporeno, a 30 °C sjeme ne klija. Za vegetativni rast optimalan je temperatura 12 – 14 °C noću i 18 – 22 °C danju. Na temperaturi od -10 °C biljka izmrzava.

Pavle i Marija odlično zarađuju od otpada koji svi imaju: Napravili su pravi biznis

Artičoka se uzgaja tri do četiri godine na istom mjestu. Budući da su prikladni tereni za njezin uzgoj ograničeni, obično se nakon završetka uzgoja 2 do 3 godine uzgajaju druge kulture.

Artičoka se razmnožava vegetativno, zelenim reznicama i reznicama podanka. Ako se ne planira neposredna sadnja, zelene se reznice mogu prethodno ukorijenjivati na gredici u rasadniku. Najčešće se sadi na razmak 1,2×1,2 m, 7 000 – 8 000 biljaka po hektaru ili 2,3×0,6 do 0,8 m, odnosno 6 200 – 9 200 biljaka po hektaru. Sadi se u proljeće u ožujku ili početkom travnja, ili u jesen nakon prvih obilnijih kiša.

 

Autor:B. D.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.