Foto: Pixabay

MISLILI STE DA ĆETE U MIROVINI MORATI BIRATI IZMEĐU HRANE I GRIJANJA: Toni Milun otkriva kako izbjeći crni scenarij

Autor: Ivana Jurišić

Jeste li znali da je prosječna sveukupna starosna mirovina korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2021. godini 2.807 kuna? Da, dobro ste pročitali – 2.807 kuna. Sada se sjetite koliko vam novaca svaki mjesec treba za režije, hranu, auto, gorivo, cipele, kaput, da ne govorimo o povremenoj frizuri ili poklonu za rođendan. Jednostavna računica nam pokazuje da je od prosječne mirovine nemoguće platiti sve to, čak i ako imate sreće i dvoje vas je. Ako ste sami, situacija je još i gora.

Pitanje s kojim se susreće mnogi ljudi je gdje i kako uložiti eventualni višak novaca koji nam ostaje nakon plaće kako bi nam mirovina jednog dana bila lakša i kako se ne bismo našli u situaciji da moramo birati između grijanja i ručka na stolu. Tu dolazi “Mala škola investiranja”, financijski serijal web portala Dnevno.hr, u kojem vam pokušavamo odgovoriti na sva pitanja koja vas muče o investiranju i vašoj budućoj mirovini.

Veliko ne oročenjima u banci

Većina ljudi kad pomisli štednju, pomisli na oročenje u banci. Ali kamate na oročenja su na rekordno niskim granama i oročenja se jednostavno ne isplate. Teško ćete naći banku u kojoj ćete na depozit u eurima dobiti više od 0.1 posto kamata, i to na oročenje duže od dvije godine. Ako se sjetimo da je u srpnju zabilježena godišnja stopa inflacije 2,8 posto, onda je sasvim jasno da ćete oročenjem na banci svoju ušteđevinu smanjiti, ne povećati.

Toni Milun, matematičar i predavač na Visokom učilištu Algebra i autor portala financijske pismenosti “S Milunom do milijuna”, savjetuje svima, a posebno onima starijima od 40, a koji nisu skloni rizicima i nisu se navikli na ulaganja u investicijske fondove ulaganje u treći mirovinski stup:

“Ako ne želite svakog dana pratiti kretanja burzovnih indeksa, a želite povećati svoju mirovinu, najbolje ulaganje je u treći mirovinski stup”.

Toni ističe kako osim dobrih godišnjih prinosa koji se kreću oko tri posto, najveća privlačnost trećeg mirovinskog stupa je u državnim poticajnim sredstvima:

“Iako prinosi nisu impresivni u odnosu na ostale investicijske fondove, situaciju mijenjaju državna poticajna sredstva u iznosu od 15 posto, do maksimalnog iznosa od 750 kuna godišnje. To znači da se najbolje isplati uložiti 5000 kuna godišnje jer ćete tako ostaviti maksimalan iznos državnih poticajnih sredstava”, kaže Toni.




Poklon od države

Milun kaže da to ne znači da morate uložiti 5000 kuna, možete i manje. “Možete uložiti i 1000 kuna tijekom godine dana, pa ćete na njih dobiti 150 kuna poticaja. U svakom slučaju država će vam dati 15 posto poticaja na poklon što odmah diže stopu povrata”.

Tako ako ove godine uložite u treći mirovinski fond 5.000 kuna, taj iznos će u godinu dana narasti na 5.900 kuna, ako zbrojimo državne poticaje i prosječni prinos od tri posto.

Primjerice, uz godišnju uplatu od 5000 kuna i pretpostavku prinosa od 3 posto za 20 godina biste trebali imati oko 157.000 kn. Koliko je važno početi štedjeti što ranije može se lako vidjeti ako umjesto 20 godina štedite dva puta dulje – 40 godina. Ušteđeni iznos je u tom slučaju čak 440.000 kn.




Priznajte, zvuči jako dobro. Važno je također znati da za članstvo u dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) od 2019. ne postoji ulazna naknada, kao i da se na isplaćena sredstva ne plaća porez već se sva štednja dalje ulaže i ostvaruje prinose. Također, novac ne možete podići prije 55 godine, ali što prije započnete s štednjom, više ćete zaraditi.

Ako imate bilo kakva pitanja vezana uz investiranje i mirovine, pošaljite nam pitanje na [email protected], a mi ćemo se potruditi i uputiti pitanje relevantnim stručnim osobama koji će vam dati najbolji odgovor na vaša pitanja.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.