CROPIX: Damjan Tadic / CROPIX

Mirovinski fondovi ulagat će u alternativnu imovinu: Ministar nije odgovorio na ključna pitanja

Autor: Milan Dalmacija

Pravu je pomutnju izazvala najava jedne promjene u domaćim obveznim mirovinskim fondovima (OMF). Naime, Vlada je proteklog tjedna usvojila i time u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, uz još tri druga zakona, koja se djelomično isprepliću s ovim te definiraju okosnicu privatnog mirovinskog sustava.

Žestoku je reakciju javnosti izazvao jedan jedini prijedlog, kojim se mirovinski fondovi obvezuju uložiti najmanje pet posto svoje ukupne imovine u alternativne investicijske fondove, pri čemu garanciju na povrat glavnice daje – država. Ta će odredba vrijediti samo za četiri obvezna mirovinska fonda (drugi stup) A i B kategorije, u kojima su ulaganja ionako nešto rizičnija.

U tim se kategorijama ionako nalazi najviše kapitala, ali i članova. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u drugom stupu je posljednjeg dana listopada ove godine zabilježeno ukupno 2.235.079 članova, od kojih je gotovo 96 posto u spomenute dvije kategorije. Ukupna vrijednost imovine OMF-ova je iznosila 19,29 milijardi eura, što znači da bi fondovi morali po sili zakona u alternativne investicijske fondove (AIF) uložiti najmanje milijardu eura.

Od 1. siječnja mijenjaju se pravila za umirovljenje: Evo s koliko ćete godina moći u mirovinu

To se nije svidjelo Udruzi članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) koja je odmah najavila borbu protiv ove odluke, koju smatra nacionalizacijom privatne imovine građana.

“Zapravo ne znamo uopće što bi to bilo i za nas je to na neki način jedna vrsta nacionalizacije, mini-nacionalizacije drugog mirovinskog stupa. Podsjećam sve građane i političare da je u tom stupu naša privatna imovina”, rekla je predsjednica udruge, Vedrana Pribičević za N1.




Izmišljanje formule tople vode

Brojni ekonomisti također su izrazili zgražanje nad tim prijedlogom, ne samo zbog toga što se država petlja tamo gdje, po njihovom stavu, ne bi trebala, već i zato što ovakav oblik ekonomskih odnosa nije zabilježen nigdje u svijetu. No, u cijeloj toj gunguli nitko nije pitao što o tome misle umirovljenički predstavnici.

“To je nevjerojatno. To ne radi nijedna normalna zemlja, pogotovo ona koja pouzdano gubi u svojim financijama zbog drugog mirovinsko stupa. Ako će ih se stimulirati da ulažu u rizične investicije, kome to može pasti na pamet? Samo Marku Primorcu, čovjeku koji je još u početku pokušao smanjiti doprinose za prvi stup koji su već ionako najmanji u EU, s 15 na 13 posto. Pobunili smo se pa je izmislio drukčiji način kako da to provede. Ne razumijemo kako ti ljudi, kad im već nije stalo do postojećih umirovljenika i mirovinskog fonda, ne misle na one koji će trebati dobivati mirovine, jer oni će biti totalni gubitnici. Osim ovih koji imaju plaće 2300, odnosno desetak do 88.000 eura. Strašno, komentirala je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović.

ilustrativna fotografija

Pritom je izrazila kritiku i svima onima koji tvrde da država nastoji nacionalizirati privatnu imovinu građana. Naime, drži da te imovine u fondovima nema te da umirovljenici ne dobivaju ništa, zbog čega u velikoj mjeri odabiru isplatu mirovine samo iz prvog stupa.




“Apsolutno je suludo nastaviti s drugim stupom na ovaj način i ići s promjenama zakona koje nude samo PR, dakle pokušavaju izreklamirati drugi stup kao najpovoljnije i najjednostavnije rješenje, a da pritom ne spominju neke stvari koje znaju već i male bebe. U predzadnjem tromjesečju ove godine bilo je 90 posto onih koji su se vratili u prvi stup. Fond menadžeri isto imaju
ogromne bonuse, dobivaju ogromnu lovu, a nemaju nikakve kontrole nad tim da se sve više ljud prebacuje iz drugog stupa u prvi, da je to film koji se i dalje zagovara. Nevjerojatno, to je kao da je Hrvatska odlučila izmisliti formulu tople vode”, grmjela je Petrović.

Ideja ubačena ‘preko noći’

Zanimljivo, prijedlog izmjena ovog zakona bio je u javnom savjetovanju ujesen prošle godine, ali je nakon toga naglo povučen iz daljnje procedure, da bi osvanuo tek sada s važnom promjenom. Naime, za potencijalno ulaganje mirovinskih fondova u AIF-ove država bi pod određenim uvjetima davala financijska jamstva.

“To je u skladu s politikom koju vlada već dulje vremena vodi, odnosno ne vodi, prema mirovinskom sustavu, a posebno prema privatiziranom dijelu mirovinskog sustava. Taj sustav su svi drugi ukinuli, ili su ga bitno redefinirali. Ukinuli su njegovu obveznost posvuda ili su ga bitno redefinirali, jer on proizvodi jako velike gubitke za državu i državni proračun i ne daje očekivane ishode.

Umirovljenici, oprez: Vlada namjerava zagrabiti u vaše džepove, evo na što treba paziti

Predloženi model je daljnja financijalizacija sustava. U ovom slučaju Vlada radikalno govori da to nije privatna imovina članova, negira se bilo kakva odgovornost za štednju, a ljudi koji su u OMF-ovima jedva čekaju da mogu trgovati s Vladom, to im daje legitimitet da mogu dalje djelovati. Ona će na sve pristati, samo da sustav dalje živi i da svi zaposleni njima efektivno uplaćuju novac”, komentirao je Gojko Bežovan, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i jedan od članova spomenute Udruge članova ODMF.

U AIF-ove se već ulaže

U obrazloženju izmjena zakona stoji kako će Republika Hrvatska davati garanciju “povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava” koje su fondovi uložili u AIF-ove. No, ta se obveza može prebaciti i na neku drugu zemlju članicu Europske unije ili Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Foto: Damir Krajac / CROPIX

Iz resornog ministarstva kao predlagatelja zakona navode kako je ulaganje u AIF-ove moguće u 11 od 17 mirovinskih sustava sličnih hrvatskomu. No, u njima su limiti ulaganja uglavnom između jedan i 65 posto, dok ograničenje izloženosti prema jednom AIF-u ne postoji u dva mirovinska sustava, dok se kod ostalih kreće između jedan i 10 posto.

“Kod hrvatskih obveznih mirovinskih fondova trenutno je dopušteno ulaganje za kategoriju A do 15 posto NAV-a (neto vrijednosti imovine, op.a.), a za kategoriju B do 10 posto NAV-a, dok je gledajući izloženost s obzirom na vrijednost imovine ili u pogledu izdanja odnosno izdavatelja dopušteno uložiti u jedan AIF do tri posto NAV-a te do pet posto NAV-a u sve investicijske fondove kojima upravlja isto društvo za upravljanje”, stoji u obrazloženju.

Napad ‘svim sredstvima’

No, upravo je mogućnost državnih jamstava za ulaganje mirovinaca u AIF-ove bila kamen prijepora na današnjoj saborskoj raspravi. Oporba je ustvrdila kako ovaj prijedlog “treba napasti svim sredstvima”. Zastupnica Dalija Orešković smatra da je riječ o grubom zadiranju u mirovinski sustav i džepove umirovljenika koji ionako imaju preniske mirovine. U istom je tonu nastavila Katarina Peović ustvrdivši da je nedopustivo da se novac za mirovine ulaže u nekretnine i neizlistane tvrtke (na burzi op.a.).

No, u polusatnom obraćanju, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić objasnio je što je cilj zakonskih izmjena. Izgleda kako je sve zapravo diktirao OECD, zbog prevelikog udjela državnih obveznica u portfelju mirovinskih fondova.

Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX/Ilustracija

“Predviđa se kontrolirano preuzimanje većeg rizika kako bi se kroz dulje razdoblje povećali prinosi i to na način da se uvode nove klase imovine u koje mirovinska društva mogu ulagati imovinu OMF-a kao što su nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice, udjeli u neizlistana društva, uz istovremeno limitirana ulaganja za svaku pojedinu imovinu.

Uvodi se i posebna kategorija alternativnog ulaganja, koja obuhvaća dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine uz propisivanje kumulativnih limite uz strožih nadzornih mjera i organizacijskih zahtjeva. Liberaliziraju se limiti za postojeće klase imovine”, započeo je u uvodu ministar Piletić.

Bez odgovora na pitanja

Spornu izmjenu označio je najvažnijom u cijelom zakonu, pokazat će se, na opće zgražanje malobrojnih zastupnika u Saboru, mahom oporbene provinijencije.

“Jedna od najvažnijih intervencija odnosi se na obvezu ulaganja najmanje pet posto imovinske obveznih mirovinskih fondova i to samo kategorije A i B u AIF s garancijom povrata u tzv. Strateški fond koji bi ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Paralelno s tim, smanjila bi se obveza ulaganja u državne obveznice, što je također jedna od preporuka OECD-a.

Vrlo je važno naglasiti kako usvajanjem ovih izmjena zakona ne osnivamo tzv. Strateški fond niti dajemo garancije, već stvaramo preduvjet da se stvori takva mogućnost investiranja na kontroliran način i povećanje izloženosti OMF-ova vlasničkim ulaganjima. Naravno, da uz to zadržavamo i razinu rizika usporedivu s ulaganjem u državne obveznice, kao i u već postojeća ulaganja u AIF-ove koje mirovinska društva već itekako koriste. Važno je naglasiti kako je za procjenu opravdanosti izdavanja garancije ključni faktor pozitivan utjecaj na razvoj hrvatskog gospodarstva“, objasnio je Piletić.

Hrvati ne znaju kud bi s novcem: Pogledajte samo koliko su dali za upis trezorskih zapisa

Pritom nije objasnio s kime se iz EU ili OECD-a konzultirao oko ovog modela i hoće li država moći garantirati povrat novca ako Strateški fond eventualno propadne. Isto smo pitanje poslali resornom Ministarstvu, a odgovor ćemo objaviti kad dođe. Zastupnica Anka Mrak Taritaš upitala ga je koliko država jamči svojim sredstvima ulaganja u AIF-ove.

“Zašto mi kapitaliziranu štednju kojom upravljaju strane banke ne bismo mogli omogućiti da uđe u AIF s jamstvom države? Ako država može nuditi i jamčiti kamatu za obveznice, za trezorske zapise, za čitav niz osiguranja, zašto ne bismo mogli stvoriti jedan AIF koji postoji u svakoj državi da bude pod jamstvom države?”, odgovorio je Piletić protupitanjima.

Kako bilo, paket mirovinskih zakona treba proći saborsku raspravu i biti donesen na vrijeme kako bi stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine. Ministar Piletić je nekoliko puta ponovio kako ove zakonske izmjene ne znače da će se zaista osnovati AIF, odnosno Strateški fond, niti da će država dati jamstva obveznim mirovinskim fondovima na takva ulaganja. Što će se dalje događati, ostaje nepoznanica.

Autor:Milan Dalmacija
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.