Ministarstvo opominje neposlušne lokalne šerife: Spremaju se i kazne

Prema podacima sa sustava eVisitor u Hrvatskoj je trenutačno zabilježeno oko 115 tisuća privatnih iznajmljivača, od kojih njih 70 posto živi samo od iznajmljivanja apartmana. Mnogi od tih iznajmljivača imaju kuće u kojima se nalazi šest, osam, deset, pa čak i više apartmana.

Dok su u svijetu privatni iznajmljivači postali hit nakon pojave Airbnb-ja, u Hrvatskoj oni imaju dugu tradiciju. Još šezdesetih godina prošlog stoljeća Mira Vučetić je u svojoj Zlatnoj knjizi kuharstva davala savjete privatnim iznajmljivačima koji na taj način žele podebljati kućni budžet.

Plaćaju i skuplje režije

Nekoć su se iznajmljivanjem apartmana bavile same obitelji, ali u posljednjih desetak godina apartmane otvaraju i brojne tvrtke privučene niskim porezima. Tu najviše stradaju vlasnici malih i obiteljskih hotela koji u odnosu na privatne iznajmljivače imaju puno veća porezna i ostala davanja, dulji povrat investicije, rashode za zaposlene, a plaćaju i skuplje režije.

Iako su temelj hrvatskog turizma, država ih ne tretira tako, što priznaju i u Hrvatskoj turističkoj zajednici.

“Mali obiteljski hoteli posluju u jednom sasvim drugom kontekstu ekonomskih opterećenja i poreznih uvjeta koje su dužne ostvariti kada otvaraju, odnosno registriraju smještaj, odnosno uvjeta pod kojima mogu i dalje voditi poslovanje”, objašnjava Igor Borojević, direktor sektora odjela za istraživanje tržišta i strateško planiranje Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

“Iako i jedni i drugi ugošćavaju turiste, suštinski nije riječ o identičnoj vrsti smještajnih kapaciteta. U ovom trenutku teško je reći kako će se u budućnosti regulirati poslovanje jednih i drugih.

Što se tiče Hrvatske turističke zajednice, ona već godinama surađuje s Nacionalnom udrugom obiteljskih i malih hotela. Pomažemo im izradi promotivnih materijala kao i u povezivanju sa partnerima na tržištu”, kaže Borojević dodajući da HTZ na taj način pokušava izbalansirati situaciju i napraviti ono najbolje za svaki segment smještajne ponude.

Novi Zakon o turizmu koji stupa na snagu početkom sljedeće godine trebao bi ipak olakšati vlasnicima malih i obiteljskih hotela, i to ograničavanjem broja apartmana u nekim jadranskim destinacijama.

Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove ministarstva turizma, objašnjava da novi zakon propisuje obvezu turističkim zajednicama i jedinicama lokalne samouprave da izrade plan upravljanja na četverogodišnjoj razdoblja i to na temelju izrade nosivih kapaciteta svoje destinacije.

“Izračun nosivih kapaciteta bi konačno trebao odgovoriti na pitanje koliko određena destinacija može primiti gostiju s obzirom na svoje resurse. Kada govorimo o resursima, onda se misli na infrastrukturu,  kapacitet vode, kapacitet električne energije, ali i na kapacitet plaža kao i na ponudu koja ta destinacija nudi svojim gostima.

Metodologija izračuna ista za sve

Svjesni smo činjenica da se neke destinacije već sada u određenom vremenskom razdoblju bore s prekobrojnim turizmom. Ovime im želimo sati alate kojima će moći kvalitetnije, bolje i uspješnije opravdati razvoj turizma na svom području”, kaže.

Hrvati opet na vrhu neslavne ljestvice: ‘Samo kukaju, a svi dobro žive preko naših leđa’

Udovičić objašnjava da će metodologija za izračun smještajnih kapaciteta biti ista za sve.

“Ukoliko se pokaže da neka destinacija u segmentu privatnog smještaja ima još prostora za rast, neće biti ograničenja otvaranja novih smještajnih jedinica.

Ako se dogodi suprotno i destinacija već u ovom trenutku ima prekomjerni broj određenih smještajnih kapaciteta, a destinacija odvije upravljati svojom lokacijom u smjeru održivosti, biti će onemogućeno financiranje daljnjih projekata u toj destinaciji”, zaključila je Udovičić.