Foto: Vlado Kos / CROPIX

Ministarstvo objasnilo frapantan podatak o svinjama: Dva faktora uzrokovala veliki preokret

Autor: Milan Dalmacija

Afrička svinjska kuga se tijekom prošlog ljeta i jeseni proširila i na slavonske farme. Mučne scene ubijenih svinja poredanih po seoskim ulicama, ali i prisilno eutaniziranje zdravih grla, nagnali su poljoprivrednike na prosvjede. Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković tad je govorila kako je ubijeno svega tri posto svinjskog fonda u Hrvatskoj.

Najnoviji podaci, pak, govore da su ubijene 141.494 svinje, odnosno otprilike 16,5 posto ukupnog fonda svinja u Lijepoj našoj. S druge strane, podaci Državnog zavoda za statistiku sugeriraju kako je u razdoblju od veljače do studenog izvezeno 273.374 svinja.

No, istodobno je povećan broj svinja u Hrvatskoj. Kako su nam otkrili iz resornog ministarstva, u siječnju prošle godine evidentirali su ukupno 793.057 svinja, dok su u siječnju ove godine izbrojili čak 925.481 grlo. Ako od broja svinja iz siječnja prošle godine, oduzmemo broj ubijenih i izvezenih grla, dobivamo brojku od 378.189 svinja.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Razlika postignuta razmnožavanjem?

Iz uvoza smo tijekom prošle godine dobili 414.351 svinju. To je gotovo jednako broju ubijenih svinja. Time zbroj svih svinja u Hrvatskoj dolazi na 792.540, što je za petstotinjak svinja manje nego u siječnju prošle godine. No, otkud višak od 132.941 svinje u samo godinu dana?

Evidentno je da smo uvozom pokrili izvoz i ubijene svinje, a ostatak bi se mogao pripisati dvjema stvarima. Prvi je, jasno, prirodni priraštaj, odnosno razmnožavanje. No, pojavila se i teorija po kojoj su svinjogojci odlučili prijaviti dosad ilegalno uzgajane svinje kako bi dobili odštete i naknade. Ministarstvo poljoprivrede dosad je isplatilo 17.108.782,05 eura odšteta i naknada za ubijene svinje.

Ministarstvo nam je poslalo i broj krmača te nazimica, odnosno zrelih ženki svinja prije prvog prasenja. Od siječnja prošle godine, do siječnja ove godine njihov je broj narastao za 19.661. Točnije, početkom 2023. godine ih je bilo 79.093, a krajem siječnja ove godine ih je bilo 98.754. Riječ je o nešto više od 10 posto ukupnog fonda svinja u Hrvatskoj. Lako je, dakle, moguće da je broj svinja uspješno povećan kombinacijom uvoza i razmnožavanja.

No, to nije dovoljno da spriječi negativan trend pada svinjogojstva u Hrvatskoj. Kako je zabilježio DZS, početkom studenog prošle godine, evidentirano je 847.000 svinja, što je 98.000 ili 10,4 posto manje, nego u studenom pretprošle godine. To je ujedno i najveći pad, gledajući po vrstama domaćih životinja, ako izuzmemo perad.




Na autocesti kod Varaždina poginula Nepalka: Vozač je napravio kobnu grešku




Autor:Milan Dalmacija
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.