MINISTAR MARIĆ UHVAĆEN U LAŽI Uporno tvrdi da je inflacija uvezena, iako stručnjaci govore suprotno

Državni zavod za statistiku (DZS) već tradicionalno objavljuje podatke o indeksima potrošačkih cijena sredinom mjeseca. Tako je bilo i ovog ponedjeljka. Točno u 11 sati, nakon što je premijer Plenković novinarima dao izjave u povodu predstavljanja Zakona o euru, DZS je objavio nove podatke – cijene su u posljednjih godinu dana narasle 5,5 posto, a inflacija je ubrzala svoj rast. Kako je premijer u tom trenutku već otišao, ostalo je na ministru Mariću da komentira nove vijesti. Ministar je još jednom pokušao umiriti javnost rekavši kako treba pratiti kako će se sljedećih nekoliko mjeseci kretati cijene energenata koje imaju izravno i posredno učinak na kretanje inflacije i cijena, napomenuvši da trebamo biti svjesni ograničavajućih čimbenika poput toga da je inflacija uvezena, odnosno da Hrvatska ne može na nju utjecati.

Ali je li to istina? Brojke pokazuju kako su u Hrvatskoj najviše rasle cijene prijevoza, čak 11,4 posto na godišnjoj razini, a  taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 22,5 posto godišnje. Njih u stopu prati rast cijena hrane koje su u prosincu na godišnjoj razini bile više 8,1 posto. Električna energija, plin i ostala goriva su na godišnjoj razini bili viši 4,6 posto, što je puno niže od europskog prosjeka. Pa i sam ministar kaže kako nas rast cijena plina i struje tek očekuje. Znači li to da inflacija u Hrvatskoj nije uvezena kako ministar kaže, već da se iza nje nalaze neki drugi razlozi? I ako nije uvezena, znači li to da Hrvatska ipak može na nju utjecati, a ne kao što kaže ministar Marić.

Hrvatsku tek čeka rast energenata

Ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u razgovoru za Dnevno kaže da postoji velika razlika između inflacije u Hrvatskoj i one u eurozoni:

“Europa ima liberalnije tržište energenata od Hrvatske i energija u tim zemljama sudjeluje s nekih 10 posto u košarici potrošnje. Kod njih je cijena energije skočila u prosjeku 25 posto, što znači da u njihovoj inflaciji direktno sudjeluje s 2,5 posto. Kad se tome dodaju usluge i proizvodi čija je cijena zbog viših cijena energenata išla gore, dođemo do brojke od nekih pet posto”, kaže Jurčić napominjući kako se očekuje da bi se cijeli proces u Europi trebao zaustaviti do početka ljeta kada bi se cijene energije zbog toplijeg vremena i manje potražnje trebale vratiti na prijašnje stanje ističući kako bi inflacija tada opet mogla pasti na 2 posto, što je i cilj Europske središnje banke (ESB).

Jurčić objašnjava kako je inflacija u Hrvatskoj ipak nešto drukčije prirode nego ona u ostatku Europe, jer mi nismo vidjeli takav rast energenata.

“Kod nas cijene ne idu toliko gore zbog viših cijena energenata, iako su i kod nas poskupjeli naftni derivati, a sukladno tome i transport, već zbog nekih drugih faktora. Prije svega, imamo efekt koji je vidljiv i u ostatku Europe, a to je da poduzetnici sada kada se povećala potražnja žele nadoknaditi dio lošeg rezultata iz 2020. godine te dižu cijene. Drugi razlog naše inflacije jesu inflacijska očekivanja, što znači da poduzetnici već danas uračunavaju buduću inflaciju u današnje cijene. Kada inflacija traje duže kao što se događa sada kada traje već drugi kvartal, tada ona počne sama sebe poticati”, objašnjava Jurčić.

Vratiti se proizvodnji hrane

Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava kako je rast cijena energenata očekivan, ali kako bi inflacija u Hrvatskoj mogla narasti zbog posve drugih razloga:

“Inflacija je čisti monetarni problem i ja ne vjerujem u psihološke aspekte inflacije bilo kojeg strukturnog tipa osim u slučaju kada dugo godina držite niske cijene i onda u jednom trenutku morate povećati cijene. To se događa i u Hrvatskoj s cijenama komunalijama. Mi smo u našoj zemlji već godinama pokušali voditi socijalnu politiku preko komunalnih usluga i sada doživljavamo upravo to: nemamo dovoljno energije, nemamo dovoljno hrane i sve to moramo uvoziti”, govori Novotny.

Analitičar ističe da bi cijene hrane bile niže, kada bismo hranu proizvodili u Hrvatskoj:

“Mi smo jedina europska zemlja koja nema dovoljno hrane da bi prehranila svoje stanovništvo. Treba pod hitno poticati kratke nabavne lance kako bismo izbjegli taj problem”, uvjeren je analitičar.

S njime se slaže i ekonomski analitičar Petar Vušković koji kaže da Vlada treba hitno poduzeti mjere kojima bi se snizile cijene hrane:

“Već sam predložio da taj program bude usmjeren prema distribuciji jeftine hrane sa sela prema gradovima jer je u selima hrana još uvijek jeftina. Već postoji nacionalni portal koji povezuje OPG-ovce koji može poslužiti za tu svrhu, a distribucija bi trebala biti preko Hrvatske pošte jer oni imaju distribucijske kanale po svim dijelovima Hrvatske. Na takav način bi se smanjio trošak hrane u potrošačkoj košarici što je osobito važno za najosjetljivije skupine građana s nižim dohocima”, objašnjava.