Milena i Manuel žrtve su velike stambene krize u Europi: Troškovi im naglo porasli za 85 tisuća eura

Milena i Manuel David planirali su ljetos izgraditi kuću. Njihov stan, smješten u zelenoj četvrti Düsseldorfa, postao im je premalen, jer spavaću sobu dijele s još dvoje djece. Na građevinsku dozvolu čekali su 16 mjeseci.

U njihovu slučaju to je bilo predugo, jer su se kamate na hipotekarne kredite u Njemačkoj u međuvremenu utrostručile. Troškovi gradnje su porasli za 85.000 eura, pa obitelj David ne može početi s izgradnjom, unatoč riješenoj dokumentaciji, stabilnim primanjima i posjedovanju vlastitog zemljišta.

Usporavanje diljem Europe

Njihova priča, koju je prenio Bloomberg, samo je priča tisuća drugih koji su se našli u istim problemima. Građevinski je sektor u posljednje vrijeme snažno usporio diljem Europe. Cijene materijala i radova su iz dana u dan sve veće, a troma birokracija, mahom sa svojim ekološkim odredbama, samo pogoršava situaciju.

Na udaru su najbogatije članice Europske unije. U već spomenutoj Njemačkoj u prvih šest mjeseci ove godine, uspoređujući s istim razdobljem lani, broj izdanih građevinskih dozvola pao je za 27 posto, a u Francuskoj za 28 posto. Očekuje se da će ove godine izgradnja pasti za četvrtinu u Velikoj Britaniji, dok je Švedska u najgoroj sektorskoj krizi u proteklih 30 godina.

Hrvat s običnim poslom kupio stan u gotovini: Otkrio kako to mogu učiniti baš svi

“Stanje postaje sve gore, sve više projekata propada zbog podizanja kamata i visokih cijena gradnje. Novi poslovi u stanogradnji i dalje su na vrlo niskoj razini, a knjige narudžbi tvrtki polako se prazne”, rekao je Klaus Wohlrabe, voditelj istraživanja Instituta IFO o kretanju stanogradnje.

Najveća njemačka tvrtka koja posjeduje i upravlja nekretninama, Vonovia SE obustavila je sve radove na neodređeno vrijeme, prenosi Index. Čak 48.7 posto kompanija je u istraživanju IFO-a navelo da u listopadu nisu dobile nove narudžbe za gradnju.

Obećanja, obećanja…

Vlada kancelara Olafa Scholza dobila je povjerenje građana upravo na obećanju o jačanju pristupačnog stanovanja. Cilj je bio izgraditi 400.000 novih stanova svake godine, no ekonomisti procjenjuju kako to neće biti moguće sve do 2026. godine.

“Osigurati da građani imaju gdje živjeti jedna je od najvažnijih dužnosti države. Očigledno u tome zasad ne uspijevamo”, rekao je Kolja Müller, jedan od članova vladajuće Socijaldemokratske stranke (SPD).

Usporavanje građevinskog sektora dovelo je do poziva upomoć. No, država oklijevaju s financijskim poticajima zbog borbe s inflacijom, što je dovelo do propasti brojnih građevinskih kompanija. U posljednjih pet godina je oko 45.000 građevinskih tvrtki propalo samo u Velikoj Britaniji. U prvih 10 mjeseci ove godine je 1.145 tvrtki predalo zahtjev za stečaj, što je 35 posto više nego lani. Britanski Laburisti, ali i njemački SPD najavili su pojednostavljivanje procedure izdavanja dozvola i još novih stanova u sljedećem razdoblju.

“Najavljene mjere stvaraju potpunu neizvjesnost među graditeljima. Umjesto da odmah počnu s projektima, čekat će bolje subvencije sljedeće godine, kada će situacija izgledati još mračnija”, rekao je Wolfgang Schubert-Raab, predsjednik lobističke skupine građevinskog sektora ZDB.

Problemi u naplati radova

Puno bolja situacija nije niti u nas. Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je kako su građevinske tvrtke suočene s problemima pri naplati razlike u cijeni radova na velikim javnim projektima. Odraz je to poskupljenja građevinskog materijala, prenosi Jutarnji list. Materijal je u odnosu na pretkrizno razdoblje skuplji čak 50 posto, a “ruke” 16 posto.

Na pomolu velika promjena na hrvatskom tržištu nekretnina: ‘Mnogi će se iznenaditi’

Unatoč tomu, podaci Državnog zavoda za statistiku sugeriraju kako nema značajnijeg usporavanja građevinskog sektora u Hrvatskoj. Naime, u kolovozu su izdane 983 građevinske dozvole, što je 29,3 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine. Od ukupnog broja, čak 86,6 posto dozvola odnosi se na zgrade, a 81,6 posto na izgradnju novih objekata. Ukupan broj građevinskih dozvola izdanih od siječnja do kolovoza je za 5,7 posto veći u odnosu na isto razdoblje lani.

Unatoč tome, planirana je ili već dovršena izgradnja 2,2 posto stanova manje nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Nedostatak stanova kod nas se očituje visokim cijenama nekretnina. Potražnja, naime, nikad nije bila veća, a ponuda je oskudna, što zbog potresa, što zbog ionako nedostatne ponude.