Foto: Screenshot/HRT

Marinko iz Bjelovara odustao od uzgoja šparoga: Otkrio bolnu istinu o ‘najunosnijoj’ biljci

Autor: Dnevno.hr/M.P.

Marinko Bartulović je nedaleko od Bjelovara prije četiri godine krenuo u uzgoj šparoga, no sada je rekao dosta i digao ruke od te profitabilne kulture. Sve je puno šparoga na polju u Severinu, očekuje se dobar urod, no nažalost ovdje je to sedma i posljednja berba. Odlučio je vlasnik još lani zbog niza razloga.

“Jedini je problem što je cijena već deset godina ostala ista. To je ono što je obzirom na okolnosti inflacije i povećanja cijena svih ostalih proizvoda nelogično jer trošak radne snage je otišao minimalno duplo gore, zaštitna sredstva također. Drastično povećanje tih nekakvih troškova, tako da nije moguće održat proizvodnju s cijenom koja ne raste”, objasnio je Marinko Bartulović za HRT.

Prije desetak godina krenuo je pun entuzijazma i u Nizozemskoj kupio prvoklasne sadnice, najpogodnije za ovo klimatsko podneblje. Posadio ih je čak 55 tisuća. “Nekih 20 tisuća eura je bilo početno ulaganje samo u nasad, plus trebate opremu i alate za obradu, zaštitu i brigu o nasadu plus frižideri, sortirnice i još neke alate koji su potrebni da bi pripremio šparogu za tržište. Dosta!”, kaže.

Foto: Jakov Prkic / CROPIX

Jedini spas je za njega bio preveliki rizik

I njegova susjeda žali što više neće biti berbe šparga koje i sama sprema u kuhinji. “To nam je bilo jedino u selu gdje imamo malo za raditi. Baš je šteta, dobar proizvod, al ljudi ga ne znaju koristiti. Ja koristim i pečenu i kuhanu šparogu, to sam naučila u Njemačkoj. Stavim u sve i u juhi i sa kajganom i sa špekom s svime”, otkriva Marija.

Marinko ističe kako je jedini spas bio povećanje površina radi profitabinosti no to je iznimno riskantno. “Za investiciju od 15 hektara je potrebno je nekih 10 tisuća eura po hektaru, možda malo manje. Radna snaga koja mi sad trenutno radi je lojalna, dobra i vjerna, međutim oni su na nekakvom izmaku radnog vijeka i trebalo bi povećati, odnosno pomladiti radnu snagu što je isto nešto izazovno jer nema slobodne radne snage”, kaže. Da je uz njega u blizini bilo još proizvođača s kojima bi se udružio sve bi se moglo spasiti, ali ovako usamljen s relativno skromnom proizvodnjom kaže nije vidio izlaz.

“S obzirom na to da trgovački centri upravljaju prodajom povrća u Hrvatskoj, vjerojatno preko 90% povrća se proda u trgovačkim centrima, oni određuju cijenu. Drugi razlog je troškovni. Vinkovčani imaju zadrugu, imaju zajedničku sortirnicu, pakirnicu, hlađenje, ambalažu i sve ostalo. Oni mogu u jednom danu u tonama isporučiti šparoge pa je ona ta cijela logistika po kili puno manja nego što ja proizvedem 150 kila na dan pa kad podijelite cijeli taj trošak dostave do kupca ispadne skupo”, kaže Marinko.

Foto: Luka Gerlanc / CROPIX

Imanje je prodano

Zemlja s imanjem je prodana i šparoge odlaze u povijest. “Imanje je prodano čovjeku koji se bavi povrćem i on sa svojim iskustvom ne želi nastavit šparogu bez obzira što se bavi proizvodnjom povrća jer i za ovu biljku su potrebna neka specijalistička znanja. Vjerujem da ih on ima, ali da bi netko išao investirati u 15 hektara u trajni nasad obzirom na situaciju tržišta povrća u Hrvatskoj – treba bit hrabar”, kaže Marinko.




No ipak za utjehu veseli da šparoge iz Severina nisu baš sve otišle u nepovrat. “Nisu jer puno ljudi koje je naviklo na šparogu je došlo i uzelo si po 20-ak, 30-ak sadnica za svoje vrtove tako da će na ovom području ljudi i dalje nastaviti. Bilogorska šparoga će ostati”, kaže. Nakon desetljeća posla sa šparogama, kaže bilo je to možda i skupo iskustvo, ali vrijedno zbog kojega nimalo ne žali.

Ima samo 20 godina, a od ove biljke živi kralj: ‘U početku je bilo teško, ali sve se isplatilo’




Autor:Dnevno.hr/M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.