fbpx
Foto: Guliver image

MAĐARSKI ‘GRINCH’ MOGAO BI SVIMA POKVARITI BOŽIĆ! Hrvatski san uvijek nekom smeta: Schengen će imati veliki utjecaj na Hrvate, ali neki opet negoduju

Autor: I.G.

Ministri unutarnjih poslova država članica EU i schengenskog prostora u četvrtak će donijeti odluku o proširenju tog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola na tri zemlje – Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Na stolu su prijedlozi dviju odluka, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunjske. Kako bi odluka bila konačna potrebna suglasnost svih zemalja EU koje su članice Schengena, dok četiri vanjske članice koje su izvan EU o tome ne odlučuju.

Ukidanje granica s Italijom, Slovenijom i Mađarskom jedna je od najvećih prednosti koje nosi ulazak u Schengenski prostor. Time će se ukinuti granične kontrole zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u te zemlje i obratno.

Utjecaj na gospodarstvo i turizam

Kako je izračunao tjednik Lider, ukidanje schengenskih pravila Hrvatskoj bi moglo donijeti između 0,57 posto i 1,14 posto BDP-a godišnje, a možda i više jer smo izrazito turistička zemlja. To potvrđuje i Centar za internacionalizaciju poslovanja Hrvatske gospodarske komore, gdje tvrde kako je Hrvatska kao auto-destinacija za turiste iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, Češke, Slovačke i drugih zemalja automatski atraktivnija kada se zna kako neće biti čekanja na granicama.


Europska komisija je u dokumentu objavljenom prije šest godina procijenila da bi najmanje 13 milijuna turističkih noćenja moglo biti izgubljeno u EU-u zbog smanjenja turističkih putovanja unutar Schengena uzrokovanih glomaznim graničnim kontrolama, s ukupnim troškom od 1,2 milijarde eura za turistički sektor.

Još jedna velika prednost članstva u Schengenskom prostoru je trgovinska razmjena. Prema najnovijim istraživanjima, kupovna trgovinska razmjena između dviju država članica schengenskog prostora svake godine raste oko 0,10 posto, a povećanje migracija iz jedne zemlje u drugu od 1 posto godišnje, može povećati trgovinsku razmjenu između dviju zemalja za otprilike isti postotak jer useljenici i dalje žele proizvode na koje su navikli, ističu Davis i Thomas Gift. Možda te vrijednosti, izolirane, ne izgledaju značajne, no konkretni podaci daju drugu sliku – trgovina između Francuske i Njemačke zbog schengenske migracijske politike povećala se za 231 milijun eura godišnje. Najznačajnija posljedica liberalizacije i ukidanja granica je smanjenje troškova prijevoza robe.

Schengen ima veći utjecaj na promet roba nego na turizam. Prema istraživanju Aussillouxa i Le Hira, ponovno uvođenje granica između europskih zemalja bilo bi jednako uvođenju vrijednosnih tarifa od tri posto na cijeli tok trgovine između zemalja članica schengenskog prostora. To bi, prema istoj studiji, značilo trošak za cijeli schengenski prostor od 11 milijardi eura godišnje, dok istraživanje Europskog parlamenta predviđa da bi učinak graničnih kontrola sektor cestovnog prijevoza tereta koštao dodatnih 1,7 do 7,5 milijardi eura dodatnih izravnih troškova svake godine.

Posebne promjene će nastupiti i po pitanju zračnog prijevoza, zbog čega je ulazak Hrvatske u Schengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. ožujka. Brojni terminali će se morati prilagoditi jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja Schengenskog područja.

Granične kontrole kod ostalih zemalja

Kao ni do sada, za putovanje u bilo koju zemlju EU neće trebati putovnica, već je za prelazak granice dovoljna osobna iskaznica. Ovo je istinito i za prekomorske teritorije poput Francuske Gvajane, Guadeloupe i Martinique, koji ne spadaju u schengensko područje, no za putovanje u njih će također biti dovoljna osobna iskaznica.

Ulaskom u Schengen, granica Hrvatske s BIH, Srbijom i Crnom Gorom će postati vanjska granica EU, a ulaskom Hrvatske u schengensko područje doći će do posebno velike kontrole putovnica jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnog Gori postaju vanjske granice EU.




Već od prije je za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu Goru bila dovoljna samo osobna iskaznica, a to se neće promijeniti. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Hrvatska granična policija sada će postati odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.

Situacija bi se mogla drastično pogoršati za Srbiju, budući da je europska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni režim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, građani Srbije će morati tražiti vizu za ulazak u Hrvatsku, osim onih koji imaju dvojno državljanstvo.

EU će od svibnja 2023. uvesti automatizirani elektronski sustav pod nazivom European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), koji će služiti za putovanja u schengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sustav će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.




Nova pravila omogućit će središnjem sustavu ETIAS-a da provodi provjere u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), viznom informacijskom sustavu (VIS), sustavu ulaska/izlaska (EES), Eurodacu, bazi podataka kaznene evidencije državljana trećih zemalja (ECRIS-TCN) te bazama podataka Europola i Interpola.

To neće promijeniti pravila o tome koje zemlje izvan EU-a podliježu obvezi dobivanja vize niti će uvesti nove obveze posjedovanja vize građanima onih zemalja koje su od te obveze izuzete. ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevencija ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.

Radi o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU. Sustav će automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.

Grinch u Budimpešti

Nije bilo primjedbi na račun hrvatskog članstva u Schengenskoj zoni na dva pripremna sastanka Odbora stalnih predstavnika (Corepera). Prema više diplomatskih izvora, Hrvatska je “sigurna”, ali opreza nikad dosta, sve dok se odluka ne izglasa.

Naime, u svojem jutarnjem e-mail newsletteru, Financial Times je u tekstu pod naslovom “Grinch u Budimpešti” objavio tekst u kojem naslućuje da će mađarski premijer Viktor Orban pokvariti Božić svim ostalim članicama EU zbog svoje borbe za deblokadu EU-financiranja. Vjeruju kako Orban neće stati samo na blokadi odluke o paketu od 18 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu i protivljenju dogovoru o OECD-ovom prijedlogu korporativnih poreza, već bi mogli blokirati pristup Hrvatskoj Schengenskom prostoru. Napominju i da diplomati u Bugarskoj i Hrvatskoj nisu primili informacije iz Mađarske o mogućoj blokadi, ali naglašavaju kako ništa nije isključeno.

“Mađari pokušavaju raditi probleme svugdje gdje stignu”, prenosi FT izjavu neimenovanog diplomata te upozoravaju da sve više političara mora biti spremno na različite iznenađujuće poteze, pa i one do koji Mađarska nema direktne koristi, ali bi netko drugi mogao imati štete.

Autor:I.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.