Loše vijesti za kupce stanova: ‘Ta vremena se neće ponoviti, kamata nije bila normalna’

Na konfereciji “Eurotransformacija: Prva godina s eurom – uzlet cijena nekretnina” koja se u organizaciji Motus medije održala u zagrebačkom hotelu Zonar vodeći hrvatski stručnjaci raspravljaju o posljedicama hrvatskog ulaska u eurozonu te, posljedično, porastu cijena nekretnina.

Konferenciju možete pogledati na YouTube kanalu portala Dnevno.hr:

Vlasnica i direktorica Motus Media Grupe Marija Dekanić uvodno se obratila uzvanicima:

“Kao što vidite, Motus Media kao medijska kuća iznimno je svjesna svojeg društvenog utjecaja. Prvu eurotransformaciju organizirali smo u lipnju prošle godine. Okupili smo tada stručnjake financijske industrije. Neizvjesnost oko uvođenja eura je bila velika, ali mogli smo čuti da je sve spremno, a danas ćemo čuti što nas očekuje narednim godinama”, najavila je.

U panel-raspravi: “Prva godina s eurom i inflacijom – kako ćemo se financirati u 2024. godini”, o prednostima ulaska u eurozonu te izazovima s kojima smo se susreli u prvoj godini korištenja eura govore Mislav Brkić iz HNB-ove direkcije za europske odnose, Vjeko Peretić, osnivač i predsjednik Uprave Pro grupe, Dario Bjelkanović, upravitelj fonda InterCapital, poslovni savjetnik Nikola Nikšić iz Trend Partnera.

Raspravu je započeo HNB-ovac Brkić.

“Projekt uvođenja eura bio je dosta opsežan. Trebalo je sav taj novac u kunama pretvoriti u eure. Novčanice su nabavljene iz eurozone, dok su kovanice kovane u Hrvatskoj. Te kovanice su imale naše simbole, a taj proces je počeo godinu i pol ranije. Nikola Tesla završio je na kovanici upravo radi glasova građana. Bilo je važno provesti i pripremu za bane za konverziju kuna na računima. Tu nije smjelo biti nikakve greške. Trgovci su se morali pripremiti, to je bio velik izazov, a u HNB-u je bio izazov da se pripremimo za zajedničku monetarnu politiku.

Hrvatska je imala teži put od ostalih zemalja koje su uvodile euro. Svjetska kriza 2008. uvela je nove uvjete, kako neka zemlja ne bi nespremna ulazila u eurozonu”, rekao je Brkić.

Problemi poduzetnika

Nikola Nikšić je objasnio kako su za poduzetnike postojale važnije teme od uvođenja eura:

“Za poduzetnika uvođenje eura nije bio velik cilj koji fascinira ili predstavlja značajan target. Osvajanje novih tržišta, zadržavanje radne snage, ostvarivanje značajnih marži i slično, s teme koje jedan poduzetnik nije mogao staviti ispod uvođenja eura.

Postojali su određeni problemi, ali ne nešto što je poduzetnik stavio na visoku razinu. Ispred toga su za njega bili značajno veći izazovi. Za poduzetnike se ovdje radilo o sekundarnom značaju”, rekao je Nikšić.

“Bilo je izazovno. Mogu reći da sam se privikao. Iz iskustva klijenata da smo za kupoprodaje nekretnina sve računali u eurima. Za potrošača je od puno pomoći dvojno iskazivanje cijena. Krediti su također bili u eurima, više od 80 posto”, dodao je Peretić.

“Godinama smo imali fiskalnu stabilnost, a sada dolazimo u stabilnu zemlju u kojoj možete usporediti kolike kamatne stope dobivate, a poslovanje je slično kao u ostalim zemljama eurozone”, rekao je Bjelkanović.

Kreditni rejting Hrvatske

Brkić je rekao kako agencije razmatraju povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske:

“Gospodarstvo je prethodnih godina bilo stabilnije, pa je povećanje rejtinga pozitivan efekt za naše tržište. Imali smo nezabilježen rejting do sada, a iduće godine bi trebao biti još bolji. Što se tiče kamatnih stopa, one kod nas sporije rastu zbog razloga koji su vezani uz Euribor”, rekao je Brkić.

“Očekuje se da će kreditni rejting rasti, ali uvijek se može nešto dogoditi. Ne najavljujem nikakvu katastrofu, ali nikad nema stopostotne sigurnosti. U javnosti postoji dojam da naša država nije disciplinirana u ekonomskom pogledu, ali kada pogledate države poput Španjolske, vidimo da imaju jači rejting, a puno manju razinu discipline. Mi smo fiskalno jedna od najdiscipliniranijih država. Nema nikakvog razloga da nam ne povećaju rejting, a kasnije će se tražiti institucionalne promjene”, rekao je Bjelkanović.

“Na žalost, kada vam netko nešto dobro ponudi, uvijek se sjećate dobrih vremena koje se dugo neće ponoviti. Najbolji omjer cijena nekretnina i kamatnih stopa za one koji su kupovali nekretnine za život bila je 2019., kada su stope bile niske i cijene nisu još počele rasti. Vremena gdje se stambeni krediti dobivaju ispod tri posto se neće ponoviti. Ta kamatna stopa nije normalna. Jednostavno nema zarade i matematike u cijeloj toj priči. Sve se to dogodilo zbog tiskanja novca i sve centralne banke pokušavaju izaći iz krize. Stope od 4 i pol posto su sasvim u redu na dugi rok, a ljudi to čuju i ne vjeruju. Fantastično je da Hrvatska ima manje kamatne stope od Njemačke”, rekao je Peretić.

Inflacija i rast cijena

“Poduzetnik neće ući u investiciju s rizikom da mora obraditi trošak kamate koji je trenutno dvostruko veći. Ekstraprofiti banaka je isisavanje novca iz poduzetništva. Drugog izraza teško može biti. Ako poduzetnici ne funkcioniraju i osvajaju nova tržišta, mnogo toga neće funkcionirati. Ta pila naopako mora se negdje zaustaviti”, rekao je Nikšić.

“Postavlja se pitanje što država može napraviti kako bi pomogla poduzetnicima. No prilika je za Hrvatsku da privuče ulaganja, jer sada smo dio velikog tržišta a vidjeli smo da su lanci opskrbe punkuli, što je uzrokovalo nedostatak ponude. Kada bi se netko kladio tko će imati najveću korist od toga, Hrvatska bi trebala biti među prvacima.

“Je li ulazak u Eurozonu potaknuo ljude da prebace novac iz sive zone u sustav”, upitala je voditeljica Marina Šunjerga paneliste.

“Ljudi su unaprijed stavili novac u banke pri uvođenju eura, pa je sada 5 i pol milijardi kuna ostalo u opticaju. Neće se sav taj novac vratiti u HNB. Primjerice kovanice od 5 lipa, koje će ostati izvan sustava. Novčanice su u većem postotku vraćene”, rekao je Brkić.

“Svi smo bili svjedoci da je mjesecima prije uvođenja eura došlo do dizanja cijena. Mediji su navijali za povećanje cijena, a to se ne može drugačije nazvati. Stalno sam se živcirao zbog clickbaitova o toj temi. Radili su intervjue s frizerima i slično, pa su ih time i inspirirali. Vidjeli smo iza turističe sezone kako su svi počeli pričati da kreće povećanje cijena. HNB je radio istraživanje koje je pokazalo da je veliki dio inflacije bio neopravdano povećanje cijena. To je efekt samoispunjujućeg proročanstva“, rekao je Peretić.

“Je li bilo neopravdanog dizanja cijena”, upitala je Nikšića voditeljica.

“Taj proces je krenuo puno ranije. Puno smo čuli o tom tiskanju novca i znamo kakav to efekt ima. U koronakrizi zbirni korpus realnog sektora ostvario je slabe marže. Dogodila se 2021. godina kada su profitne marže poduzeća skočile. Profitne marže su proizašle iz rasta cijena, a to su platili potrošači. Danas imamo situaciju u kojoj govorimo o isplatama radnicima koji će biti sastavni dio plaća, no gdje to vodi?

Dok troškovi rada budu rasli, a govorimo o bruto primanjima, to će biti reflektirano u povećanju cijena“, rekao je Nikšić.

“Možemo reći da je u maloprodajii došlo do toga da se inflacija prenijela na korisnika. U prethodnom razdoblju imali smo veće stope rasta od prosječne. Tada smo bili u situaciji da troškove možemo prenijeti na krajnjeg potrošača. Rekao bih da tu nije bilo iskorištavanja u smislu da je netko neopravdano povisivao cijene. Cijene dionica su imale dobre izvedbe, ali ne bih rekao da je to bilo zato što se iskoristila situacija. Potražnja je bila snažna, a prodaja kompanija je rasla“, rekao je Bjelkanović o rastu cijena na tržištu kapitala.

Foto: Marko Lopac

Stručnjaci za nekretnine na panelu “Eksplozija cijena nekretnina i ulaganja u Hrvatskoj – koliko je trend održiv?” otkrit će nam hoće li cijene nekretnina i dalje ostati na visokim razinama i kako će na njih utjecati sve skuplji krediti. Na panelu će govoriti Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a te direktor agencije Kastel nekretnine, Vedrana Likan, direktorica Colliers International, Ivan Ukalović iz agencije Eurovilla, te Filip Brkan, vlasnik i direktor tvrtke Imperium Immobiliare.