LJEVIČARSKE DOKTRINE NAM UNIŠTAVAJU EKONOMIJU! Lagali su oko uzroka inflacije, stručnjak potvrdio: ‘Mnogi su me uvjeravali da je uopće nema, a sada imamo novu realnost’

Inflacija u Hrvatskoj doseže rekordne razine, a brojni analitičari i stručnjaci počeli su najavljivati značajno usporavanje gospodarskog rasta. Iako još nema naznaka da se sprema ulazak u recesiju, postoje brojni makroekonomski indikatori koji ukazuju da nećemo uskoro doživjeti pad cijena i rast životnog standarda.

Čini se da će inflacija ostati dominantna tema još dugo vremena, a gospodarski oporavak i rast za sada se čine kao dalek san. Postavlja se pitanje: Može li Vlada Republike Hrvatske donošenjem mjera za suzbijanje inflacije utjecati na distorzije na tržištima i smanjiti udar na građane? Kako nam govori ekonomski stručnjak Andrej Grubišić, potezi političara u ovakvoj situaciji često rezultiraju time da stvore više štete nego koristi.

Grubišić: Vlada ne može utjecati na inflaciju

Iako brojni političari i ekonomski laici pokušavaju nametnuti narativ kako su rat u Ukrajini i pokidani opskrbni lanci jedini krivci za povećanje razine inflacije, u javnosti je sve više prihvaćena činjenica da je rast stope inflacije u stvarnosti posljedica printanja ogromne količine novca.

“Drago mi je da javnost počinje prihvaćati činjenicu da je u posljednjih deset godina velika količina natiskanog novca stravično doprinijela postojećoj inflaciji. Mnogi su me ekonomisti uvjeravali da inflacije uopće nema, pa se pojavio narativ o tranzitornoj inflaciji, a sada imamo činjenicu o visokim stopama. Mnogi političari i dalje tvrde da je rat u Ukrajini vodeći uzrok inflacije, koji je uvelike doprinio rastu cijena energenata, no on nije uzrokovao inflaciju i rast cijena nekretnina i obveznica”, rekao nam je Grubišić.

Kako navodi, svi javno dostupni podaci ukazuju na to da su cijene u realnom sektoru počele rasti prije početka rata u Ukrajini. “On je doprinio stvaranju straha na tržištima, ali nije jedini i isključiv uzrok inflacije”, rekao je.

Ocijenio je da Vlada u stvarnosti i nema realne mogućnosti za dugoročno suzbijanje inflacije. “Mnoge od tih mjera nisu ništa drugo nego redistribucija novca od jedne skupine ka drugoj. To je igra nulte sume koja sigurno neće doprinijeti nižim stopama inflacije. Osim toga, ako se nastavi trošiti bez obzira na to što su realne cijene struje i plina porasle, a potražnja se nastavlja zbog ograničenja cijena, sasvim sigurno će doći do kontra efekta. Kada cijene rastu, spontana reakcija tržišta je smanjenje potražnje, a sve dok je ona visoka zbog umjetnih mjera, šalje se signal da uopće nije bitno koliko energenti koštaju. Njegova će cijena teže pasti nego da je došlo do pada potražnje. Netko će morati podnijeti taj trošak, a to će na kraju biti porezni obveznici”, rekao je Grubišić.

“Primjerice, ako će HEP zbog toga imati gubitke u poslovanju, a ta tvrtka je u državnom vlasništvu, imat će manje prilika za investicije i relaksaciju cijena, pa će biti potrebno dokapitalizirati ga iz državnog proračuna. Ne postoji ultimativni nositelj ceha osim poreznih obveznika, bez obzira na to kako se to prezentira. Najbolje što bi država mogla učiniti je da apelira na monetarnu vlast kako bi došlo do kontrakcije novčane mase. Osim toga, morala bi držati pod kontrolom rast rashoda”, rekao je.

Kako navodi, država nema čarobni štapić protiv inflacije i ne treba stvarati dojam da je fiskalna politika ta koja može riješiti taj problem. “Ponekad se u javnosti stvara upravo takav dojam, a to je jako opasno jer je neprovedivo. Ovakve radnje su klasičan primjer crony kapitalizma. Kada država koristi svoju arbitražnu političku moć kako bi prisilom radila redistribuciju, to je eklatantan primjer crony kapitalizma”, rekao je.

Državna potrošnja nagriza privatni sektor

Zapanjujuće je da državna potrošnja u Hrvatskoj iznosi čak 48 posto BDP-a. Kako govori Grubišić, svaka država je u načelu kapitalistička, no samo je upitno koliko je kapitala pod kontrolom državnog sektora. “Ovdje govorimo o redistribuciji. Imamo protočni bojler koji se zove državna potrošnja, a izazov s time je, ako previše toga prolazi kroz taj bojler, stvara se veliki prostor za korupciju i crony kapitalizam”, rekao je Grubišić.

Dakle, previše novca prolazi kroz državnu blagajnu, no začuđuje činjenica da Hrvatska ne spada među države Europske unije s najvećom stopom državne potrošnje.

“Postoje primjeri država s većom potrošnjom od Hrvatske, a to je zato što u Europi dominiraju ljevičarske ekonomske doktrine. Francuska, Danska, Finska i Njemačka imaju državnu potrošnju koja iznosi 52 posto BDP-a. no, postoje i zemlje poput Australije i Švicarske, gdje državna potrošnja iznosi između 30 i 37 posto. Postavlja se pitanje: Mislimo li da ćemo uz naš mentalitet bolje proći ako kopiramo Francuze? Ili bi bilo pametnije ugledati se na drugu skupinu zemalja? Osobno smatram da nas posljednjih 30 godina osvještava o tome da snažna prisutnost države u ekonomiji ne garantira povećanje životnog standarda”, rekao je Grubišić.