fbpx

Linić želi povećati zaposlenost, a zaboravio da imamo najskuplje ‘honorarce’ na svijetu

Autor: D.G.

Sve one koji uz svoj osnovni posao žele dodatno zaraditi čeka neugodno iznenađenje. Na svakih 100 kn koje radnik dobije poslodavac mora platiti još 104 kn poreza i doprinosa. Zbog toga mu se to ne isplati.

Unatoč tome što veliki broj građana kućne budžete krpa povremenim poslovima, ministar Linić je u najnovijim poreznim reformama, čini se, zaboravio na njih.

Umjesto da upravo poticanjem honorarnog rada utječe na zapošljavanje vojske nezaposlenih, zbog poreznih davanja koja su vjerojatno među najvišima na svijetu (iznose 104 posto), poslodavcima se upošljavanje tzv ‘honoraraca’ nikako ne isplati. Naime na svakih 100 kuna koje isplati radniku, poslodavac državi mora dati još 104 kune na ime doprinosa, poreza, prireza…

Poduzetnici i analitičari upozoravaju da je to jedan od ključnih problema domaćeg gospodarstva čije bi rješavanje sigurno smanjilo nezaposlenost, povećalo konkurentnost biznisa te bi i državi u konačnici donijelo više novca u proračun. Iznosi koji hrvatski poduzetnici svakog mjeseca uplaćuju državi kao davanja na plaću radnika prevelik su im trošak. Zato i nisu motivirani zapošljavati veći broj novih ljudi ljude jer im se matematički ne isplati.


Poslodavci iskorištavali radnike

– Mislim da se ide s nekim programom smanjivanja da bi to dugoročno polučilo neke određene rezultate puno bolje za hrvatsko gospodarstvo. Prvo za nas poduzetnike što se tiče investicija. Druga stvar država na dugoročnom planu bi generirala neke sredstva. Jer se ne bi događalo da poslodavci svoje zaposlene prijavljuju na minimalne plaća i ne prijavljuju ih onako kako treba, uvjeren je Vanja Sertić koji vodi veliki posao u nekoliko zemalja i isplaćuje oko 70 ljudi.

Analitičari potvrđuju poduzetničku priču i upozoravaju da visoki porezi potiču i rad na crno što dodatno skraćuje državne prihode.

Povremeni, honorarni poslovi najčešće se isplaćuju putem Ugovora o djelu. Nekada davno zločesti poslodavci su zloupotrebljavali taj način isplate jer je bio znatno jeftiniji od zapošljavanja radnika na neodređeno vrijeme. Iako Ugovor o djelu nikada nije bio zamjena Ugovora o radu neki su to ipak iskorištavali i isplaćivali novac radnicima na taj način. Onda je vlada promijenila zakon i honorarne povremene poslove izjednačila je s plaćom nadajući se kako će sada poslodavci zaposliti ljude. To je dovelo do toga da imamo najskuplje povremene radnike na svijetu. Kao i vojsku ljudi koja radi ‘na crno’.

Autor:D.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.