fbpx
Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Kuna ide u povijest, a banke i dalje nude kunske kredite: Isplate li se oni kad naše valute uskoro neće biti?

Autor: Daniel Radman

Na današnjoj sjednici Vlade usvojen je “Prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom” pa onaj dojam u javnosti da nam euro “već sutra” postaje domaća valuta postaje još stvarniji.

Uostalom, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je – neki će reći optimistično – da bi euro i službeno postao naš već od 1. siječnja 2023. te da će se dotad, uz “sitnije korekcije”, održavati tečaj od 7,5345 kuna za euro. To bi, kaže, bio i vjerojatni tečaj u trenutku ulaska u eurozonu.

No, kako vidimo banke i dalje nude kunske kredite, a i građani koji vole ‘držati novac u čarapi’ radije će imati eure nego kune. Stoga smo našem financijskom analitičaru Petru Vuškoviću iz Centra za javne politike i ekonomske analize postavili dva posve praktična pitanja, zašto bi netko u ‘predvečerje kune’ uopće dizao kredit u valuti koja će uskoro biti prošlost te isplati li se građanima sad kupovati eure ili im je bolje pričekati da im ‘država’ automatski zamjeni novac kad se kuna umirovi.


Vušković nas je prvo upozorio da se s kunom nećemo tako brzo oprostiti kako mislimo.

Hrvatska će euro uvesti između 2023. i 2025. godine, s tim da je daleko izglednije da će to biti pred kraj, negdje u 2025. godini nego 1. siječnja 2023. Zbog čega? Zato što mi sada imamo makroekonomsku diskonvergenciju – javni dug nam raste, imamo budžetski deficit, porast nezaposlenosti… Dakle, nama su sada makroekonomski indikatori koji bi garantirali da ćemo biti stabilna članica – negativni. Pretpostavka je da će stabilizacija krenuti negdje od 2023. i tek tada bi trebali dobiti ‘zeleno svijetlo’ da kroz dvije godine stvarno i uvedemo euro.”

Pa pređimo sad na konkretnije. Isplati li se sada uopće uzeti kredit u kunama kad ih dugoročno neće biti?

“Kunski krediti koji se budu danas uzimali će ići u konverziju. Zato bi možda bilo zgodno pričekati razdoblje kad euro postane naša službena valuta jer tada neće biti troškova konverzije. Uvjeren sam da će banke biti spremne zaračunati naknade na konverziju tako da to predstavlja prostor dodatnog troška za građane koji „danas“ uzimaju kredite. Važno je reći građanima da će rata kredita biti niža kad uvedemo euro kao svoju valutu. Zbog odsustva valutnog rizika kamatne stope na kredite će pasti za najmanje 2 posto. Koliko to znači najbolje znaju građani koji imaju svoje kreditne obveze prema banci..

Ono drugo pitanje odnosi se na građane koji radije vole imati gotovinu uz sebe nego u banci. Isplati li se njima kupovati eure?

“Kad bude rađena konverzija kune za eure ona će se raditi prema fiksnom tečaju u iznosu od nekakvih 7,53 kuna za jedan euro. Dakle još ranije je određen paritet koji predstavlja granice u kojima će se konverzija raditi i konverzija ne može biti viša ili niža od toga, a sada imamo i izgledni fiksni tečaj koji nas čeka. To smo dobili ulaskom u Europski tečajni mehanizam 2 (ERM2). Savjetujem građanima da ukoliko ne moraju da ne mijenjaju svoje kune za eure sve dok se ne bude radila konverzija po fiksnom tečaju jer će izgubiti na tečajnoj razlici. Mjenjački poslovi uvijek predstavljaju određeni trošak za građane. Primjerice, samo na mjenjačkim poslovima građani i poduzeća godišnje potroše do 2,5 milijarde kuna. Zamislite koliki je to novac za tržite jednom kada uvedemo euro. To je samo jedna od prednosti uvođenja eura.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.