Kreditni rejting Hrvatske je narastao: Evo što to znači za nas i ekonomiju

Agencija Moody’s posljednja je u nizu podigla kreditni rejting Hrvatske. Vijest je to koju je osobito podcrtao premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade, naglašavajući kako je to potvrda njegove zacrtane ekonomske politike.

“Sada sve tri agencije za kreditni rejting drže Hrvatsku na najvišoj povijesnoj razini i sve tri predviđaju pozitivne izglede, što znači ako nastavimo s ovim smjerom, ovom politikom, da možemo u sljedećoj godini očekivati da se pojavi konačno kod Hrvatske, kad je riječ o kreditnom rejtingu i slovo A, a na taj način smo stvarno učinili maksimum”, poručio je Plenković.

Moody’s kreditni rejting Hrvatske procjenjuje ocjenom BAA2, dok druge dvije rejtinške agencije Standard&Poor’s i Fitch naš kreditni rejting drže na razini BBB koja je blago pozitivnija, barem gledajući tablicu kreditnih rejtinga koju je objavila Hrvatska narodna banka.

Premijer očekuje da bi se sljedeće godine kreditni rejting mogao dodatno povećati. Podsjetio je kako je 2016. godine, kad je preuzeo vlast, kreditni rejting bio četiri razine niži te je spadao u špekulativni rejting, što znači da država nije bila pouzdana u ispunjavanju svojih kreditnih obveza.

Država nam je kreditno sposobna

Upravo to je bit kreditnog rejtinga. Riječ je zapravo o mišljenju rejting agencije o kreditnoj sposobnosti. Ona se ne odnosi samo na državu, već i na tvrtku ili čak pojedinca. Uz to, analizira se i vrijednost financijskih instrumenata, poput dionica, obveznica ili trezorskih zapisa. To mišljenje je, piše Financijski klub, važno zbog procjene rizika od nepodmirivanja financijskih obveza i narušene stabilnosti gospodarstva.

“Pri dodjeli kreditnog rejtinga državama agencije, između ostalog, uzimaju u obzir prihode i gospodarsku strukturu, očekivani gospodarski rast, monetarnu i fiskalnu fleksibilnost, vanjsku likvidnost, političke rizike, zaduženost javnog i privatnog sektora te zaduženost državnih tvrtki”, navodi HNB.

Plenković trlja ruke: Stiglo izvješće o kreditnom rejtingu Hrvatske

Prihodi države su rasli s inflacijom i unatoč snižavanju PDV-a na dobar dio proizvoda; proračun je bio u blagom suficitu. Likvidnost je osigurao HNB, a ona se i povećala s uvođenjem eura. Uz to, plaće su rasle, već se neko vrijeme smanjuje zaduženje države, a i porezi su postali znatno fleksibilniji. Europska je komisija procijenila rast domaćeg gospodarstva u sljedećoj godini za 2,5 posto, kao i smanjenje inflacije na isti postotak.

“Već kad je donesena odluka o tome da mi uvodimo euro, u ljeto 2022. godine, sve tri najvažnije rejting agencije su nam digle rejting za praktički dva stupnja. Mi sad imamo sigurni investicijski rejting, vjerojatno ćemo u budućnosti imati još veći. Prije se država u odnosu na Njemačku zaduživala za dva postotna poena iznad, sad se zadužuje za 1,3 postotna poena iznad i ta ušteda, recimo ako je državna obveznica referentna za nekakav privatni kredit, se prenosi i na one kredite, na kredite kompanijama i kućanstvima i onda su i oni jeftiniji”, objasnio je na prošlotjednoj konfereciji “Eurotransformacija: Prva godina s eurom – uzlet cijena nekretnina” Dario Bjelkanović, upravitelj fonda InterCapital.

Bolji od drugih

Iako je ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura na brojne načine pozitivno utjecao na našu ekonomiju, primjerice dokidanjem transakcijskih troškova kompanijama, nekakav “zaštitni kišobran” kojeg bi zajednička europska ekonomija trebala pružati, često ne može ništa protiv nekih unutarnjih faktora. Tako Hrvatska trenutno ima veći kreditni rejting od Italije, piše Forbes. Moody’s bi danas trebao odlučiti hoće li talijanski kreditni rejting s investicijskog BAA3 spustiti na špekulativni BA1.

Istovremeno, kreditne agencije osim rejtinga daju i izglede dugoročnog zaduživanja države. Premijer Plenković je oduševljeno rekao kako sve kreditne agencije predviđaju Hrvatskoj pozitivne izglede. Donedavno, Hrvatska je bila – stabilna.

Hrvati vjeruju državi iznad svih očekivanja: Pogledajte samo što su napravili danas do 11 sati

“Sad dolazite u jednu stabilnu zemlju, barem tako izgleda, gdje vi znate kolike kamatne stope možete dobiti, tko određuje politiku kamatnih stopa i slično poslovanje kao u drugim zemljama eurozone”, pojasnio je Bjelkanović.

Za usporedbu, već spomenutoj Italiji, izgledi su već neko vrijeme negativni, kao i Sjedinjenim Američkim Državama kojima, unatoč vlastitim dugotrajnim problemima s državnim financijama, ipak nije srušen kreditni rejting koji je trenutno na najvišoj razini (AAA).

Iščekivanje boljeg rejtinga

Već smo spomenuli kako su domaće vlasti u iščekivanju podizanja kreditnog rejtinga na višu razinu. Kod Fitcha i S&P-a to bi bilo A-, dok bi kod Moody’sa ocjena bila A3. To bi ujedno značilo iznadprosječnu kreditnu kvalitetu, odnosno mogućnost podmirivanja državnih obveza.

“Takve su najave. Agencije razmatraju dodatno povećanje rejtinga. S BBB+ bi se išlo na A-. To je nikad zabilježen rejting u Hrvatskoj i tu je vidljiv učinak eura jer je dva-tri dana nakon odluke Vijeća EU da Hrvatska uvodi euro, rejting porastao za dvije razine. Nije rastao samo zato što smo se približavali euru, nego i zato što je gospodarstvo bilo stabilnije, imali smo manje neravnoteže, sve više se fondova privlačilo iz EU, što je imalo efekta na standard”, rekao je Mislav Brkić, viši savjetnik Direkcije za europske odnose HNB-a.

Uvijek može bolje, ali i lošije

Doduše, može se dogoditi i da rejting agencije pogriješe, iako se njihovim procjenama u pravilu vjeruje. Tako ćemo možda morati još neko vrijeme pričekati na poboljšanje kreditnog rejtinga.

“Očekuje se pa se uvijek može nešto dogoditi. Očekivalo se i kad je bilo prije covida pa se nije dogodilo. Sad ne najavljujem nikakvu katastrofu, ali nikad nema 100-postotne sigurnosti. Ali, kad gledamo iz kuta kapitala, mi smo često bili frustrirani. Jako vjerujemo u hrvatske državne obveznice, iako ovako javno je dojam da naša država nije disciplinirana, ovakva ili onakva. Ali kad vi gledate države kao što su Španjolska, Portugal, one sve imaju veće rejtinge od nas, a ništa posebno nisu bolje od nas u onim varijablama koje su bitne za dug, koje su recimo važne da otplate svoj dug”, objasnio je Bjelkanović.

Hrvatska u samom vrhu Europe po jednoj procjeni: Europska komisija objavila zanimljiv podatak

Kreditni bi se rejting države teško mogao financijski popraviti. No, rekli smo već da agencije procjenjuju i funkcioniranje državnog aparata. Bjelkanović smatra kako tu ima mjesta za napredak. Naime, agencije gledaju i neke naizgled banalne stvari, poput brzine izdavanja građevinske dozvole, ali i mnogo bitnih faktora poput stabilnosti pravosuđa i stvaranja budućih radnih kadrova, odnosno efikasnog obrazovanja mladih kako bi se oni po izlasku iz škole ili fakulteta mogli zaposliti.