fbpx

KORONA UDAR NA ŽUPANIJSKE PRORAČUNE: Analiza otkriva da su pod najvećim pritiskom blagajne Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije

Autor: Adriano Milovan

Udar koronakrize na županijske proračune bio je i teži nego što smo mislili, a najviše su nastradale regije koje ponajviše ovise o turizmu – Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, upozorava se u novoj analizi zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Porez na dohodak, ističe se u analizi objavljenoj u publikaciji Ekonomskog instituta Regio-novosti, jedan je od najvažnijih prihoda županijskih proračuna. Županije su lani, prema tim podacima, od poreza na dohodak ostvarile preko 1,7 milijardi kuna prihoda. No, to je oko 150 milijuna kuna manje nego u 2019. godini, kada su županije od poreza na dohodak ukupno ubrale nešto manje od 1,9 milijardi kuna. U odnosu na 2019. godinu, lani se smanjio i udio prihoda od poreza na dohodak u županijskim blagajnama.

„Ostvareni prihodi od poreza na dohodak u svim su županijama manji u godini Covid pandemije, 2020., u odnosu na 2019. godinu“, ističe se u analizi.


Manji prihodi od poreza na dohodak su alarmantno upozorenje za županije koje najviše ovise o turizmu

Kao županije koje su u korona godini ubrale znatno manje prihoda od tog poreza posebno se ističu Splitsko-dalmatinska, koja je lani ostala bez 29,1 milijun kuna prihoda od poreza na dohodak, zatim, Istarska, u kojoj je koronakriza srezala županijske prihode od poreza na dohodak za 27,7 milijuna kuna, i Dubrovačko-neretvanska, koja je lani ubrala 19,9 milijuna kuna manje od tog poreza nego godinu ranije, ali i Primorsko-goranska županija, u kojoj je od poreza na dohodak u prošloj godini ubrano 19,1 milijun kuna manje.

„Manji prihodi od poreza na dohodak su alarmantno upozorenje Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer bez njih županija nije uprihodila četvrtinu prihoda županijskog  proračuna, i Istarskoj županiji, koja je zbog manje ostvarenog prihoda od poreza na dohodak ostala bez gotovo petine proračunskih prihoda“, naglašava se u analizi.

Problem s Istarskom i Dubrovačko-neretvanskom županijom je njihova prevelika okrenutost turizmu. Na području Dubrovnika, naime, nikada nije ni bilo veće industrije, dok je u Istri ona posljednjih godina u velikoj mjeri propala, čime su se zatvorila i brojna radna mjesta. S druge strane. Rijeka i Split su uspjeli zadržati nešto industrije i radnika u njoj, pa su im i proračuni ipak razmjerno manje stradali od onih u Istri i na dubrovačkom području.

„Istarska i Primorsko-goranska županija imaju velik udio prihoda od poreza na dohodak u svojim proračunima. No, prošle su godine u jednom dijelu godine hoteli, restorani, kafići i drugi objekti bili zatvoreni, a kasnije im je ograničen rad. Posljedica toga bili su otkazi i smanjenje plaća, što je smanjilo prihode od  poreza na dohodak kako u tim, tako i u drugim županijama. Ti su se manjkovi u županijskim proračunima onda morali pokrivati uštedama iz ranijih godina i dotacijama iz državnog proračuna“, objašnjava za dnevno.hr Dubravka Jurlina Alibegović iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Lockdown oštetio i zagrebački proračun

Velik pad prihoda od poreza na dohodak imao je i Grad Zagreb, koji je od tog poreza lani, pokazuje analiza, ubrao 205,2 milijuna kuna manje nego godinu ranije. Naravno, s obzirom na veličinu zagrebačke gradske blagajne, to smanjenje se u metropoli ipak slabije osjetilo nego u drugim krajevima. No, veliku štetu su pretrpjeli gradovi i općine diljem Hrvatske. Ovdje valja podsjetiti da se prihodi od poreza na dohodak dijele po ključu po kojem 60 posto tih prihoda pripada gradovima i općinama, 17 posto ide županijama, šest posto ide za decentralizirane funkcije, a 17 posto za fiskalno izravnanje, što zapravo znači da se i taj novac zaobilaznim putem vraća na nižu, lokalnu razinu.

Prevelika ovisnost lokalnih proračuna o samo jednom porezu (u ovom slučaju porezu na dohodak) i razoran učinak koji snažni šokovi, poput koronakrize, mogu imati na punjenje županijskih i lokalnih blagajni, za dio ekonomista je još jedna potvrda za tezu da je Hrvatskoj potrebna korjenita reforma sustava regionalne i lokalne samouprave. Tako Jurlina Alibegović zaključuje da Hrvatska treba teritorijalni preustroj i reformu financiranja lokalnih jedinica. Upozorava i na potrebnu optimiziranja broja zaposlenih na županijskoj i lokalnoj razini, budući da se proces zapošljavanja u županijskim, gradskim i općinskim strukturama nastavlja, a nadležnosti im ostaju iste.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.