fbpx
Foto: Darko Tomas / CROPIX

KAKO SU PLENKOVIĆ I EKIPA ZEZNULI GRAĐANE: ‘Nije ih bilo briga što će Hrvati zbog njihove gluposti imati dugove’

Autor: Dnevno.hr

Ministarstvo graditeljstva i Ekonomski institut nedavno su objavili izvješće “Pregled tržišta nekretnina u Hrvatskoj 2021” u kojem se vidi kako je prodaja nekretnina u 2021. narasla čak 30 posto u odnosu na 2020., a vrijednost tržišta nekretnina povećana je s 40 milijardi na nevjerojatnih 60 milijardi kuna.

Nevjerojatan je to podatak za zemlju u kojoj je prosječna plaća nešto više od 1.000 eura, a medijalna plaća nešto više od šest tisuća kuna. Da u tim brojkama ipak nešto ne štima pokazuje činjenica da su Hrvati lani dali čak 30 milijardi kuna za nekretnine.

Odete li na neki hrvatski forum gdje se raspravlja o nekretninama vidjeti ćete kako većina smatra kako će cijene i dalje nastaviti rasti, a ako ne nastave rasti, barem će ostati na istim razinama. Iste takve vijesti provlače se i kroz hrvatske medije gdje svakih tjedan ili dva neki stručnjak kaže kako je situacija u Hrvatskoj specifična i kako će cijene ostati stabilne i kako se ne trebamo bojati kraha tržišta nekretnina kao onog nakon prošle krize 2009. godine kada su cijene nekretnina padale osam godina zaredom dok ih APN-ovi krediti nisu digli iz mrtvih.


Predviđa se pad od 10 posto

U međuvremenu, situacija izvan granica Hrvatske se polako mijenja. Na onom najvećem tržištu, američkom, visoke kamate su već počele raditi svoje i građani koji više ne mogu plaćati stambene kredite su počeli prodavati svoje nekretnine. Situacija nije tako kritična kao 2008. godine, ali cijene su krenule prema dolje.

Situacija je slična i u Velikoj Britaniji gdje stručnjaci predviđaju kako će rastući troškovi hipoteka i viši troškovi života gurnuti cijene kuća prema dolje.

“Stambeno tržište možda je već ušlo u dugotrajnije razdoblje sporijeg rasta”, rekla je Kim Kinnaird, direktorica Halifax Mortgages. “Sve više kamatne stope će izvršiti značajniji pritisak na pad cijena nekretnina u nadolazećim mjesecima.”

U Velikoj Britaniji je prošlog tjedna prosječna petogodišnja hipoteka s fiksnom stopom premašila 6 posto prvi put u 12 godina, dok je prosječna dvogodišnja fiksna stopa prešla granicu prvi put od 2008. Stručnjaci za nekretnine predviđaju da će prosječna kuća cijene u Velikoj Britaniji mogla sljedeće godine pasti za najmanje 10 posto.

A što je sa Hrvatskom? Nakon što je Europska središnja banka (ECB) najavila daljnje dizanje kamatnih stopa, možemo očekivati i da će kamate na kredite skočiti i kod nas. Koliko bi to problem mogao biti hrvatskim građanima koji su digli kredite na stan pokazuje istraživanje HNB-a iz prošle godine prema kojemu se vidi kako građani za stambeni kredit u prosjeku daju između 41 i 44 posto svojih dohodaka. Kako je riječ o podacima iz prve polovice prošle godine, a s obzirom na sve više troškove života, kao i činjenicu da plaće ne prate inflaciju, nije teško pretpostaviti kako je tim istim građanima ove godine još teže platiti kredit. A što je sa onima koji su kupili stan ove godine kada su cijene nekretnina narasle 30 posto?

Nekretninski balon

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako se u Hrvatskoj godišnje izgradi oko deset tisuća stanova, a većinu tih stanova kupe ne ljudi koji rješavaju egzistencijalno pitanje već oni koji štednju pretvaraju u nekretnine.




“Hrvati misle da se kupnjom novog stana štednja može zaštititi od inflacije. To je mit jer se upravo alokacijom gotovinske štednje u nekretnine napuhuju cijene istih što dovodi do stvaranja nekretninskog balona. Te nekretnine ne vrijede onoliko koliko imaju cijenu i može se vrlo lako dogoditi ispuhivanje tog balona”. objašnjava Novotny.

“Kad je riječ o onim našim sugrađanima koji su kupovali nekretnine po visokim cijenama uz poticaje države, njima bi se lako moglo dogoditi da se nađu u problemima jer sa svojim plaćama neće moći plaćati visoke cijene kredita. Oni u Hrvatskoj imaju sreće što ovršni zakon kaže da se ne može prodati prva nekretnina, pa nitko neće biti deložiran ili izbačen iz svoje nekretnina. Iako ih zakon štiti, to ne znači da treba ignorirati činjenicu da iako racionalno ponašanje kupovati nekretninu na visokoj razini cijena”, smatra Novotny koji kaže da je nemoguće da se nastavi rast slobodnih dohodaka u kućanstvu jer opća produktivnost svih faktora, uključujući i faktor rada u Hrvatskoj nije dovoljna.

“Pa pogledajmo jedan Zagreb gdje je cijena novogradnje između 3 i 3.500 tisuća. To je 3.5 puta više od prosječne plaće što je apsolutno neizdrživo. Pravilo je da cijena novih stanova ne bi trebala biti više od dva puta od prosječne plaće”.




Novotny objašnjava kako je više faktora za takvo stanje na tržištu nekretnina:

“Uz slabu ponudu i zagrebački potres, kriva je država koje ja davala poticaje, a nije vodila računa da napuhivanje cijena može kupce stanova dovesti u izrazito nepovoljan financijski položaj. Sada se može dogoditi da ćemo imati dio kupaca koji neće moći plaćati te visoke kredite i morati će prodavati stanove. To se jako lako može dogoditi i to bi pogodovalo padu cijena stanova”, zaključuje Novotny.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.