fbpx

KAKO SU NAS UNIŠTILI: Pogledajte koji ministar financija je Hrvatsku najviše zadužio!

Autor: Marko

Ovo su ljudi koji su povukli Hrvatsku u ponor u kojem se nalaze danas.

Ministar financija Boris Lalovac ovih dana se sprema za put u Abu Dhabi da bi od šeika Khalifa bin Zajeda posudio dvije milijarde dolara i odradio najjeftinije zaduživanje u hrvatskoj povijesti. U nekim normalnim okolnostima bi za zaduženje po kamati od 1.5 posto (kako se špekulira za ovo zaduženje) potapšali Lalovca po ramenu i rekli “napokon nešto pametno od ove Vlade”, no to ne mijenja činjenicu: Hrvatska je već sad prezadužena država. Trenutni javni dug nam se kreće oko 262.4 milijarde kuna, što je 80 posto ukupnog BDP-a.

Ruku na srce, da smo se dosad zaduživali po uvjetima po kojim se u Ujedinjenim Arapskim Emiratim misli zadužiti Lalovac, možda se ne bi toliko znojili kad čujemo riječi “novo zaduženje”. Međutim, Lalovčevi prethodnici nisu bili ni približno toliko snalažljivi. Dok je on zadnje zaduženje odradio po kamati od 3.3 posto i sprema novo za 1.5 posto, njegovi prethodnici uglavnom nisu posudili ispod neke kamate od 6 do 7 posto. Puno toga ovisi o okolnostima na financijskom tržištu, ali jedim velikim dijelom to ovisi o ministrima financija koji su se dosad zaduživali za prevelike iznose po nekim suludim kamatama. Pogledajte samo kako nas je koji ministar financija zadužio.

Zoran Jašić (HDZ) – 20 milijardi kuna
Kad je Hrvatska nastala, preuzela je 28,49% inozemnog duga bivše Jugoslavije. Tako je Hrvatska u samom osnutku bila dužna oko 2,5 milijardi dolara. Tad je 1992. naše financije preuzeo Jašić i u dvije godine na mjestu ministra financija je zadužio Hrvatsku za 20 milijardi kuna.


Božo Prka (HDZ) – 14 miliajrdi kuna
Prka je bio ministar financija od 1994. do rujna 1997. godine i u to vrijeme dug nam je narastao za 14 milijardi kuna. U njegovo vrijeme počinju zaduživanja na međunarodnom tržištu.

Borislav Škegro (HDZ) – 14 milijardi kuna
Za vrijeme Škregrinog mandata od 1997. do početka 2000. godine zadužili smo se dodatnih 14 milijardi kuna, a država se za vraćanje dugova počinje oslanjati na državne obveznice. Tad je cijena novca u inozemstvu bila jeftina i u kombinaciji s prodajom državnih obveznica, zaduživanje je postalo “Pandrina kutija” koju je prvi otvorio Škregrin nasljednik.

Tu dolaze rekorderi!
Rekorderi u zaduživanju dolaze s prvim SDP-ovim ministrom financija i od tog trenutka, Hrvatska se počinje vrtiti u krug gdje s jednim dugom podmiruje drugi i takvo stanje traje i do današnjeg današnjeg.

Mato Crkvenac (SDP) – 35 milijardi kuna
Kako je Račanova Vlada prilično besramno trošila, bez obzira na upozorenja stručnjaka da je takva potrošnja jednostavno neodrživa, Crkvenec jeod siječnja 2000. do prosinca 2003. uspio zadužiti Hrvatsklu za dodatnih 35 milijardi kuna, a njegovi nasljednici su nastavili manje-više(najčešće više) istim tempom.

Ivan Šuker (HDZ) – 62 milijarde kuna
Apsolutni rekorder među ministim afinancija po dugovječnosti na toj funkciji, ali i po veličini zaduženja za njegovog mandata je Ivan Šuker. On si je od kraja 2003. do kraja 2010. godine dopuštao sve i svašta, no obzirom na koliko dugo je bio ministar financija, nije ni čudo da je njegovo zaduženje bilo najveće. Sve u svemu, njegova zaduženja bila su možda malo viša od prosjeka, a ako ne vjerujete, trebali biste pogledati kako je to radila njegova nasljednica!

Martina Dalić (HDZ) – 25 milijardi kuna
U mandatu od točno jednu godinu(od prosinca 2010. do prosinca 2011.), Dalić je uspjela zadužiti Hrvatsku za nevjerojatnih 25 milijardi kuna. Time je ona postala apsolutni rekorder po visini zaduživanja u najkraćem roku. Mnogi su odahnuli kad su shvatili da je mandat Jadranke Kosor, a samim time i Martine Dalić nije mogao trajati duže od godinu dana.




Slavko Linić – 50 milijardi kuna
Za kraj treba spomenuti Lalovčevog mentora Slavka Linića, čovjeka s nezapamčenim brojem afera, ali i osobe zaslužne za to da nam je javni dug narastao 50 milijardi kuna u tek nešto više od dvije godine. Ako Lalovac završi svoj mandat u stopama svoga prethodnika, Hrvatska bi se mogla naći bezizlaznoj gospodarsko-financijskoj situaciji.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.