fbpx
Foto: Pixabay/ilustracija

KAKO RIJEŠITI GORUĆI PROBLEM U HRVATSKOJ? Stručnjak ima rješenje: ‘Ljudi koji su radili u državnom sektoru nisu se potrošili, vratimo ih!’

Autor: Ivana Jurišić

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja u prethodnom tjednu. 

Već se neko vrijeme spekulira o dizanju kamatnih stopa koje su već duže vrijeme na povijesno rekordnim niskim razinama. Pretpostavlja se da bi američki Fed mogao agresivnije zaoštriti monetarnu politiku i prije nego što se očekivalo kako bi suzbio inflaciju, a koja je dosegnula najviše razine u gotovo 40 godina.

Tako analitičari predviđaju da bi već u ožujku Fed mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva ili tri navrata do kraja godine. U isto vrijeme predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde upozorava kako prebrzo podizanje kamatnih stopa u eurozoni uključuje i rizike, unatoč znatno ojačaloj inflaciji, jer bi mogao usporiti gospodarski rast.


U razgovoru za radio France Inter navodi da bi učinak u lancima financiranja bio vidljiv tek za šest do devet mjeseci, čak i kad bi ECB danas podigao kamatne stope.

Novotny objašnjava kako danas na tržištu imamo situaciju koja je bez presedana u povijesti ekonomije:

“Velika količina novca koja je emitirana od krize iz 2009. godine je po definiciji već odavno morala izazvati inflaciju. Međutim, to se nije dogodilo zbog togu što su niske cijene robe iz Azije spuštale inflatorne pritiske”, objašnjava analitičar napominjući kako se upravo zbog toga velika količina novca s kojom je raspolagao bankarski sustav nije prelio na inflaciju.

“Zbog poremećaja u nabavnim lancima te robe nema, a iako se na zapadu brzo organizirala proizvodnja za neke proizvode, ona je puno skuplja”, objašnjava.

“Ipak, kada gledamo inflaciju u zapadnoj Europi koja je uglavnom generirana cijenama energenata, vidimo kako je u dizanju cijena ključna bila geopolitika, a ne monetarna politika. Da nije geopolitičkih pritisaka prema Rusiji, inflacije u Europi vjerojatno ne bi bilo”, kaže.

Njemačko gospodarstvo plaća skuplju cijenu

Iz instituta za gospodarska istraživanja Ifo prošlog tjedna su upozorili da bi distanciranje od globalnih lanaca opskrbe i povratak proizvodnje u matičnu zemlju mogli skupo stajati njemačko gospodarstvo. Iz uglednog njemačkog instituta tako upozoravaju da bi vraćanje proizvodnje iz inozemstva bruto domaći proizvod smanjilo za gotovo 10 posto, a stručnjakinja za vanjsku trgovinu pri Ifou Lisandra Flach upozorava da bi pad bio još izraženiji kada bi se i druge zemlje okrenule takvoj strategiji ili uvele carine u znak odmazde.




Novotny ističe kako ne vjeruje u tako veliki pad, jer njemačka vlada ima alate kojima bi spriječila takav razvoj situacije.

“Njemačka industrija se u posljednjih nekoliko desetljeća uvelike oslanjala na proizvodnju u azijskim zemljama, bilo da je riječ o komponentama za industriju ili o robi široke potrošnje. Sada kada se proizvodnja vraća natrag na zapad, čeka nas veliko poskupljenje proizvoda koje smo godinama jeftino plaćali”, napominje Novotny ističući kako će trebati nekoliko godina da se uspostavi puna proizvodnja u Europi.

“Zbog skupljih cijena kućanstva će sukladno tome imati malo prostora u svojim dohodcima za generiranje domaće potražnje, te je moguća određena kontrakcija. Ali da će baš doći do pada BDP-a od 10 posto to ne vjerujem. Njemačka vlada to ne bi dozvolila”.




Nedostaje radnika u svim sektorima

Pretpostavlja se da će ove godine u turističkom sektoru nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika. Situacija je tako loša da bi se moglo dogoditi da i ove godine, kao i lani, neki hoteli ne uspiju otvoriti svoja vrata jer neće biti radnika koji bi odradili sezonu.

U turističkom sektoru su tako izračunali kako se moglo ostvariti oko 800 milijuna kuna više prihoda da su radnu snagu mogli zaposliti pod elastičnijim uvjetima nego što je to sada slučaj. Nedostatak radne snage pokušava se riješiti zapošljavanjem studenata, ali i umirovljenika kao i radne snage iz inozemstva – iz Ukrajine, Nepala, Filipina, pa čak i Indije.

“Turistički sektor nije jedini koji koji muku muči s nedostatkom radnika”, objašnjava Novotny ističući kako ćemo velike probleme vidjeti kada se ozbiljno krene s obnovom od potresa.

“Onda će se vidjeti kako nam nedostaje na desetine tisuća radnika i kako nema ljudi koji bi radili na obnovi”.

Analitičar objašnjava kako s jedne strane imamo emigraciju obrazovne i stručne radne snage, a s druge strane imamo veliki broj barijera na imigracijskoj strani.

“U isto vrijeme je Hrvatska različitim socijalnim politikama omogućila izlazak sa tržišta rada stotinama tisuća radno sposobnih stanovnika. Posebno zabrinjava činjenica što naša zemlja ima najnižu kvotu zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u EU”.

Kao jedno od rješenja nedostatka radne snage analitičar predlaže legaliziranje rada mladih umirovljenika koji žele raditi:

“To su učinile brojne druge zemlje, pa ne znam zašto to ne bi napravila i Hrvatska. Njemačka već 10 godina vodi politiku koja mladim umirovljenicima omogućava da radi legalno, bez gubljenja svojih prava. Riječ je o poslovima na kojima umirovljenici mogu zaraditi do trećinu prosječne njemačke plaće, i na koje se ne plaćaju nikakvi doprinosi”.

Analitičar objašnjava kako sindikati u Hrvatskoj cijeli taj problem gledaju retrogradno, iz prizme druge industrijske revolucije:

“Cijelo vrijeme govore da su ljudi izmučeni u tvornicama i da ne mogu raditi u mirovini, ali to danas nije tako. Ljudi koji rade u državnom sektoru nisu se fizički potpuno potrošili i sigurno se nakon umirovljenja mogu vratiti nazad na tržište rada”, zaključuje.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.