Kako je kriza zadala udarac najvećim svjetskim bogatašima: ‘Jedna stvar kod njih morate promatrati’

S početkom rata u Ukrajini, na moskovskim tržnicama nije zabilježen stampedo kupaca hrane, već luksuznih proizvoda kao što su Louis Vuitton, Rolex, Cartier, Dior, Chanel i Gucci.

O ovom fenomenu govorio je Andrej Knez, glavni ekonomist Bloomberg Adria, u emisiji “Studio 4″ HRT-a.

Na pitanje jesu proizvođači luksuznih dobara i proizvoda prošli neokrznuto, Knez odgovara da ni oni nisu prošli najbolje.

“Ono što se kod njih treba promatrati je kretanje njihove prodaje od 2019. godine. Ima dosta velikih kompanija koje su još za vrijeme sredine COVID krize bilježile značajan oporavak u prodaji svojih luksuznih proizvoda. Ono što sada vidimo je otrježnjenje nakon tog kvartalnog perioda rasta prodaje, to je prvenstveno povezano sa slabljenjem ekonomske aktivnosti najvećim gospodarstvima – SAD, Kina, Europa općenit”, istaknuo je Knez dodavši da su najveća tržišta za luksuzne proizvode SAD, Kina i Europa u kojoj je Njemačka najveće tržište.

Raspoloživi dohodak porastao 60 posto

“Kada promatramo dinamiku na takvim tržištima možda je najsretnije spomenuti jedan od osnovnih fundamenata, raspoloživi dohodak i kako se on kretao u zadnjih 10 godina. U Kini je on zadnjih desetak godina porastao 60 posto, što je čak dvostruko više nego u SAD-u”, ističe Knez.

Tržište luksuznih proizvoda je teško 440 milijardi dolara godišnje, a volumen prodaje najviše raste u Kini.

“Po kupovnoj moći oni su još uvijek na nižoj razini, ali među njima ima sve više i više brojčano milijardera koji mogu trošiti na luksuzna dobra”, rekao je.

“Većina luksuznih dobara nema kratki rok trajanja i ne postoji nužnost da se cijene agresivno snižavaju ne bi li se prodale. Dobar dio proizvođača luksuznih brendova kreira takve proizvode ograničenim dizajnerskim serijama, što vrlo brzo dolazi do toga da se ta potražnja kroz vrijeme još i više jača”, rekao je ekonomist dodajući da je tržište luksuznih proizvoda jedini sektor koji prikazuje značajnije atraktivnosti nego što ih ima proizvođači luksuznih dobara je IT.

Ulaganje u luksuzne proizvode

“Ostali sektori donose niže povrate investitorima, i oni ne kupuju toliko agresivno dionice nego što to vidimo kod luksuznih dobara”, ističe.

Govoreći o tome gdje je bolje ulagati, u IT ili u luksuzne proizvode, Knez objašnjava da se kod ulaganja najviše sugerira pogledati stvarne fundamente koji stoje iza ulaganja.

Dao otkaz jer mu se ne isplati raditi. Šef umire od straha: ‘Opasnost postoji’

“Među proizvođačima luksuznih dobara imate one koji stoje relativno lošije u odnosu na neke koji su snažniji, a isto takvu situaciju imate i u IT industriji, rekao je. Između jednog i drugog – što odabrati? Nije jednostavno, zaključio je za kraj”, zaključio je Knez.