Kada će početi padati cijene? ‘Potrošači su napravili prvi korak, sad treba čekati’

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović danas je održao sastanak sa svim velikim trgovcima. Od njih se traži da vrate cijene za veći dio od 1.300 namirnica koje se nalaze na vladinim stranicama Kretanje cijena.

Naime, iako inflacija u Hrvatskoj pada, ona je još uvijek više od prosjeka EU. Građani su nezadovoljni rastom cijena hrane i higijenskih potrepština, čije cijene rastu i više od rasta plaća, a osobito mirovina.

Najnezadovoljniji su umirovljenici koji su prije nekoliko tjedana najavili bojkot trgovačkih lanaca. Oni su prozvali trgovačke lance zbog, prema njihovim riječima, enormne dobiti i pohlepe.

Bojkot trgovačkih lanaca

“Trgovački lanci, posebno oni koji dizanjem cijena pumpaju inflaciju ostvarujući enormnu dobit, trebali bi što prije početi spuštati svoje cijene kako im se pohlepa ne bi obila o glavu, jer mi Umirovljenici zajedno već ozbiljno s nekim udrugama razmatramo mogućnost da se za neke od pohlepnih trgovačkih lanaca organizira bojkot korištenja”, objavili su.

Kako smo sve bliže izbornoj godini i Vlada Andreja Plenkovića odlučila je poduzeti nešto kako bi se inflacija, osobito ona hrane, stavila pod kontrolu.

Ekonomist Damir Novotny objašnjava kako vladine najave nemaju nikakvog smisla, jer u tržišnoj orijentiranoj ekonomiji poput hrvatske ne postoje alati za kažnjavanje trgovaca koji su digli cijene.

“Moramo imati na umu da je Hrvatska članica europske monetarne unije. Od početka inflacije Europska središnja banka moli države da ne reagiraju fiskalno već da prepuste borbu protiv inflacije monetarnoj vlasti i ESB-u.

Ako ESB ima svoju strategiju borbe protiv inflacije, a vlade zemalja članica svojim fiskalnim politikama idu u suprotnom smjeru, inflacija će se na lokalnoj razini održavati beskonačno jer bi vladine politike mogle poništiti politike središnje banke”, govori Novotny i objašnjava da će hrvatska Vlada ipak na kraju morati poslušati savjet i preporuke ESB-a.

“Njihovi ekonomisti očigledno ima drugačiji pogled i smjer na rješavanje inflacije od političara koji imaju kraće horizonte i gledaju što će se dogoditi s obzirom na predstojeće izbore”, kaže.

Unutarnji problem

Ako i Vlada donese uredbu o zamrzavanju cijena, Novotny kaže kako to neće imati bitan utjecaj na kretanje cijena.

“Zamrzavanje cijena ne može zaustaviti inflaciju. To je politička, nikako ekonomska mjera. Vlada je tom gestom rekla: “U redu, vi vidite da mi brinemo o vašem kućnom proračunu”, ali ta gesta ne može zaustaviti ta inflatorna očekivanja jer je inflacija u Hrvatskoj od vanjskog šoka postala unutarnji problem”, navodi.

Kaufland ima važnu vijest za kupce: U poslovnicama ih uskoro čeka velika promjena

Da je inflacija sada unutarnji problem, potvrđuju i brojke. Bez obzira na sve što je Vlada radila od početka inflacije, podaci DZS-a pokazuju da su potrošačke cijene u skupini proizvoda “Hrana i bezalkoholna pića” u srpnju na godišnjoj razini iznosile 12,6 posto. Rast je nastavljen i na mjesečnoj razini, pa su cijene bile 0.3 posto veće u odnosu na lipanj ove godine.

Novotny smatra da je Vlada napravila grešku kada nije djelovala brzo i sveobuhvatno.

“Iako je vlada snižavala porezno opterećenje to se nije odrazilo na društvo. Naime, svaka vladina intervencija u kenzijanskom smislu mora biti kratka, snažna i sveobuhvatna. Ako snizite PDV svim prehrambenim proizvodima, učinak će tada biti snažniji nego da izaberete desetak proizvoda kao što se dogodilo kod nas”, kaže.

Izgledna stagnacija

Novotny upozorava da ekonomisti u vladi Andreja Plenkovića koriste neke metode koje su relikt iz prošlosti.

“Sjećam se kad se to radilo osamdesetih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji. Bila je visoka inflacija i vlada je tada ograničila cijene. Jedino što smo dobili tada je nedostatak proizvoda i sivo tržište.

Jeste li i vi jedan od tih sretnika? Polovica Zagrepčana zarađuje više od ove brojke

Opet ponavljam, jedini koji mogu utjecati na cijene su potrošači koji su već sada postali oprezniji. Iscrpili su zalihe i oprezniji su u kupovini proizvoda dnevne potrošnje. Kućanstva vide da je sve izglednija stagnacija i pad ekonomske aktivnosti i zbog toga će se vrlo pažljivo odnositi prema potrošnji.  Kad se to dogodi gotovo je sigurno da proizvođači i svi u lancu maloprodaje gotovo sigurno početi polako spuštati cijene”, zaključuje Novotny.