Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX

Jeste li svjesni od kuda dolazi mlijeko koje pijemo: Hrvatska je u gotovo bezizlaznoj situaciji

Autor: M.D.

Iako se mlijeko smatra jednom od osnovnih prehrambenih namirnica, u Hrvatskoj ga je sve teže dobiti od domaćih proizvođača. Tijekom prošle godine je zabilježen veliki pad proizvodnje. Kravljeg mlijeka je proizvedeno 19,8 posto, kozjega za 16,6 posto i ovčjeg za čak 24,5 posto manje nego pretprošle godine.

To je izravna posljedica pada proizvodnje stoke, ali veći je problem što je to nastavak negativnog trenda koji se već gotovo čitavo desetljeće ne ogleda samo u sve manjim količinama mlijeka, već i u svim aspektima mljekarske proizvodnje u Hrvatskoj.

Konzultantica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, Zvjezdana Blažić ističe da iz godine u godinu pada broj krava. Dovoljno je reći da smo 2012. godine, prije ulaska u Europsku uniju, imali 180.000 muznih krava, a lani ih je bilo svega 115.000, što je pad od 35 posto, piše Novi list.

Foto: Unsplash

Lanac problema

Broj farmi na kojima se proizvodi mlijeko, u istom je razdoblju pao za čak 83 posto, s 14.800 na svega 2630 farmi. Stoga je logično da je proizvodnja mlijeka pala sa 600 milijuna kilograma na svega 376 milijuna kilograma u posljednjih 11 godina. Samodostatnost opskrbe domaćeg tržišta je pritom pala sa 75 na 55 posto.

Uza ove porazne statistike kriju se ozbiljni uzroci. Bescarinski uvoz mlijeka iz Europske unije, ali i jaka konkurencija europskih proizvođača, kojoj se domaći ne mogu oduprijeti, nagnala je mnoge da odustanu od proizvodnje mlijeka, ali i bavljenja govedarskom.

“U Hrvatskoj imamo nisku produktivnost po kravi koja godišnje daje 5500 kilograma mlijeka, dok jedna krava u Mađarskoj daje 7400 kilograma mlijeka godišnje, a u Češkoj više od 9000 kilograma, što znači da je naša produktivnost 30-ak posto slabija od njihove, a upravo iz tih dviju zemalja uvozimo najviše mlijeka”, podsjeća Blažić.

Slaba konkurentnost domaćih poljoprivrednika dijelom je i rezultat slabog ulaganja u modernizaciju, robotizaciju i digitalizaciju mliječnih farmi. U tome hrvatski mljekari jako zaostaju za svojim kolegama iz Mađarske i Češke.




Nastavlja se raspad sustava u Hrvatskoj: Stigli svježi podaci, uskoro nećemo imati ništa svoje

“Vlada je svjesna problema te je za Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. predvidjela 700 milijuna eura, no velik dio tog novca već se nalazi u drugim mjerama i programima. To ipak nije puno novca s obzirom na to da treba ulagati u robotizaciju i digitalizaciju, a prije svega treba pomoći malim mljekarima, kojih je manje od tri tisuće, da podignu produktivnost”, kaže Blažić i navodi primjere mljekara u Austriji ili Bavarskoj koji osim mlijeka proizvode i mliječne proizvode  poput maslaca i sira.




Rješavanje problema uvozom

Takvih je proizvođača kod nas, dodaje Blažić, jako malo, što je posljedica i nedostatka goveda, što se može riješiti najvjerojatnije uvozom. Blažić procjenjuje da bismo u sljedećih nekoliko godina trebali uvesti oko 10.000 novih muznih krava vrhunske genetike.

Tri najveća otkupljivača, Dukat, Vindija i Belje, otkupe više od 70 posto mlijeka, dok ostali preuzmu ostatak, ali oni nisu udruženi i nemaju pristup otkupnim stanicama, pa to mlijeko mahom propada. U trgovačkim je lancima, pak, cijena mlijeka manja od otkupne cijene. To je trebalo biti riješeno Zakonom o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse, kojim se predviđalo da cijena mlijeka na policama trgovačkih centara bude 10 posto veća od proizvodne cijene. No, ta odredba na kraju nije ušla u konačnu verziju zakona.

Prije 10 godina pogodila nas je neviđena katastrofa: ‘Slovenci su nas upozoravali, nismo slušali’

Prema privremenim podacima DZS-a, prirast goveda lani je smanjen za 18,2 posto, na 74.889 tona, prirast svinja za 14,2 posto, na 147.811 tona, ovaca za 25,6 posto, na 7.929 tona, a prirast koza za 46,6 posto, na 595 tona. Jedino je prirast peradi povećan, i to za 1,5 posto, na 130.122 tone. Osim pada proizvodnje goveda, svinja, ovaca, koza i mlijeka, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježen i pad proizvodnje kokošjih jaja za 5,4 posto, na 630,9 milijuna komada, a pala je i proizvodnja vune za 15 posto, na 939 tona, pokazuju podaci DZS-a.

Autor:M.D.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.