Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Jedna hrvatska regija naglo je počela prosperirati u poljoprivredi

Autor: Milan Dalmacija

U proizvodnji i opskrbi brojnim poljoprivrednim kulturama Hrvatska je i dalje uglavnom samodostatna. Povoljan geografski položaj, umjerena klima i relativno plodno tlo kombinacija su koja jamči uspješan urod i obilje hrane.

No, klimatske promjene to ugrožavaju. Sušna su razdoblja sve češća, zbog čega propadaju urodi onih vrsta voća, povrća i žitarica koje nisu otporne na visoke temperature i nedostatak vlage.

Srećom, još od predantičkih vremena, ljudi su naučili iskorištavati dobrobiti i snagu vode. Stari su Sumerani radili irigacije i kanale za navodnjavanje oviseći o rijekama Eufrat i Tigris, a kasnije su to činili Egipćani i brojni drugi stari narodi. U današnje vrijeme sustavi navodnjavanja mnogo su sofisticiraniji i učinkovitiji, a polako se pokazuje – i sve potrebniji.

Foto: Zadarska županija

Četiri važna projekta navodnjavanja

Među krajevima koji sve više ulažu poljoprivredu, a naročito u navodnjavanje plodnih polja, oranica i nasada, prednjači Zadarska županija. To ne čudi jer je upravo u priobalnim područjima Hrvatske primjećen značajan nedostatak vode za poljoprivrednu proizvodnju, a zbog suše u tim su krajevima prijavljeni i najveći iznosi šteta.

U proteklih petnaestak godina na širem području oko grada Benkovca realizirana su četiri važna projekta navodnjavanja kojima je pokriveno ukupno 860 hektara poljoprivrednog zemljišta.

“S ponosom možemo istaknuti da je u posljednjih nekoliko godina Zadarska županija među vodećim hrvatskim županijama među realiziranim projektima izgradnje sustava javnog navodnjavanja. Naravno, dobri rezultati ne dolaze sami od sebe. Niz čimbenika pridonijelo je zapaženim rezultatima, a među njima izdvajamo vođenje ispravne razvojne politike, suradnju županijske i lokalne samouprave s državnim institucijama (ministarstvima, javnim poduzećima i drugima), a posebice s Hrvatskim vodama na zajedničkom planiranju, izgradnji i upotrebi sustava navodnjavanja“, poručuju iz Zadarske županije.

Foto: Zadarska županija

Sustav javnog navodnjavanja Baštica

Ta suradnja je rezultirala investicijama vrijednima ukupno 11,6 milijuna eura. Čak 85 posto tih sredstava pristiglo je iz Europske unije, točnije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a ostatak je osigurala Republika Hrvatska putem Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. Vrijedi reći kako su sva pristigla sredstva utrošena na prihvatljive troškove.




Još u srpnju 2010. godine otvoren je prvi sustav javnog navodnjavanja Baštica I. On je ujedno i najveći jer pokriva 350 hektara poljoprivrednog zemljišta u blizini mjesta Donji Kašić i Smilčić, u okolici Benkovca. Voda se crpi iz akumulacije Vlačine, čija je zapremnina 1,13 milijuna kubičnih metara vode. Dodatnih 158 hektara, mahom manjih poljoprivrednih parcela, navodnjava se iz iste akumulacije zahvaljujući projektu Baštica II – Smilčić. Tim projektom obuhvaćena su 93 hektara nasada breskvi, nektarina, trešanja, višanja sorte Maraska, po kojoj je zadarsko zaleđe poznato, ali i maslinika i vinograda. Na preostalih 65 hektara zasijane su povrtlarske kulture.

Treći javni sustav navodnjavanja, Baštica Donja, započet je 2015., a pušten u rad 2022. godine. Nalazi se na središnjem dijelu sliva vodotoka Baštica, zapadno od autoceste A1, ali je presječeno državnom cestom D8. Kako bi se to područje ukupne površine 120 hektara moglo navodnjavati, izgrađene su crpna stanica Grabovac te tlačna distribucijska mreža ukupne dužine 3,17 kilometara. Područje Donje Baštice gravitira akumulaciji Grabovac zapremine nešto više od 200.000 kubičnih metara vode. Tako se cjelokupnim sustavom Baštica navodnjava 628 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Prije tri godine u rad je pušten i sustav navodnjavanja Lišansko Polje. Riječ je o sustavu opskrbe vodom zemljišta površine 232 hektara koje se nalazi na granici Zadarske i Šibensko-kninske županije, a najvećim dijelom pripada Gradu Skradinu te Općini Lišane Ostrovičke, a manjim dijelom Gradu Benkovcu. Na tom je području predviđena proizvodnja povrća na površini od 150 hektara, dok će se na preostala 82 hektara sijati ratarske kulture.




Šibenik bi mogao proći kroz renesansu: Ugledna njemačka tvrtka planira tamo zaposliti 5000 ljudi

Strateško planiranje

Trenutno je na sve sustave navodnjavanja priključeno 60 korisnika, koji su prošli edukaciju i plaćaju ugovornu naknadu za navodnjavanje. Ona služi za održavanje svih sustava navodnjavanja i zadržavanje njihove učinkovitosti. Na sustave je moguće priključiti još 70 do 80 korisnika, čime bi se i prihodi za održavanje povećali. Postojeći sustavi navodnjavanja ostvareni su u sklopu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV) iz 2005. godine, kojim je na 113 lokacija u Hrvatskoj predviđeno navodnjavanje ukupno 65.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Iz Zadarske županije poručuju kako su ciljevi ovakvih projekata povećanje kvalitete i površine poljoprivrednih površina koje se opskrbljuju vodom, omogućavanje uzgoja novih kultura, održivo upravljanje, poticanje konkurentnosti poljoprivrede, ali i zadržavanje stanovništva na područjima obuhvaćenima sustavima navodnjavanja.

Pretprošle je godine donesen Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.–2027. godine, kojim se sa 72 milijuna eura planiraju financirati slični projekti. Natječaj za dodjelu sredstava Ministarstvo poljoprivrede planira raspisati ove godine.

Zadarska županija već priprema dva velika projekta na Vranskom jezeru. Prvi je sustav navodnjavanja Gorčine, površine 982 hektara i procijenjene vrijednosti 24,885 milijuna eura, dok je drugi sustav Malo Blato površine 434 hektara i vrijednosti 16,59 milijuna eura. Za svaki sustav predviđena je izgradnja mikro-akumulacija koje se pune iz sliva vodotoka Kotarka i Lateralnog kanala, ukupne zapremnine 2,54 milijuna kubičnih metara vode.

Luka Sali dobila 116 metara dugi lukobran: Stanovnici otoka presretni, nikad nisu bili sigurniji

Stvaranje zdravog i čistog okruženja

Da bi vrijedne sorte voća, povrća i ratarskih kultura rasle u čistom i zdravom okolišu, bez zagađenja, trebalo je napraviti efikasniji sustav zbrinjavanja otpada u Zadarskoj županiji. Četvrti po redu Centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, onaj u Biljanama Donjima, u ožujku je započeo s probnim radom.

Na površini od gotovo 46 hektara sljedećih bi se 30 godina trebao zbrinjavati miješani komunalni otpad preostao nakon primarne selekcije te neopasni proizvodni, građevinski i biootpad. Ovaj CGO pokriva potrebe za zbrinjavanjem otpada cijele Zadarske i južnog dijela Ličko-senjske županije, točnije gradova Gospića i Novalje te općina Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac.

Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada kapaciteta je 88.000 tona godišnje, što je dovoljno i za primanje povećanih količina otpada tijekom turističke sezone. Naime, u Zadarskoj je županiji tijekom 2022. godine proizvedeno 773 kilograma otpada po stanovniku, što je 123.982 tone godišnje. Najveći dio kapaciteta postrojenja za MBO, čak 75.000 tona, predviđen je za miješani komunalni otpad. Centar bi godišnje trebao primati i 10.000 tona biootpada te 3000 tona strukturnog materijala, poput drva.

“Ovaj velebni projekt u potpunosti će promijeniti dosadašnji način gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji, ali i u dijelu Ličko-senjske županije, i možemo reći da iz korijena mijenja pitanje odlaganja otpada i dovodi nas u novu fazu, a to je recikliranje, zaštita okoliša te kvalitetan i siguran način gospodarenja otpadom. U tom pogledu, mi smo zemlja koja je 12. po ciljevima održivosti UN-a, a ovakvi projekti svakako predstavljaju operacionalizaciju i konkretizaciju te politike”, poručio je premijer Andrej Plenković obilazeći Centar.

Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Zaokružen sustav

Osim postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, u Biljanama Donjima je izgrađeno reciklažno dvorište, transportni centar, odlagalište za neopasni otpad površine 12 hektara, natkriveno skladište, postrojenje za obradu otpadnih voda i odlagališnog plina, prostor za reciklažu građevinskog otpada, odlagalište za inertni otpad površine 5,9 hektara, upravna zgrada te druga, uglavnom prometna infrastruktura.

Iz Centra bi osim neopasnog (gorivo iz otpada) i internog otpada (biostabilat), kao nusprodukt obrade trebali izlaziti oporabljivi otpad, poput metala, kompost, vodena para te otpadna tehnološka voda. Manje količine opasnog otpada u CGO-u će se privremeno skladištiti i redovno predavati na daljnje postupanje ovlaštenoj i specijaliziranoj tvrtki za prikupljanje i obradu pojedine vrste opasnog otpada.

Sam CGO ne bi ispunjavao svoju svrhu bez tri pretovarne stanice, u Biogradu na Moru, Gračacu i na Pagu, ukupnog kapaciteta od 23.500 tona otpada na godinu. Stanice će započeti s radom tek kad Centar bude u punoj funkciji, što se očekuje u posljednjem tromjesečju ove godine. U planu je i četvrta pretovarna stanica u Gospiću, čija bi se gradnja trebala financirati nacionalnim sredstvima.

Govoreći o financijskim sredstvima, treba reći kako je projekt CGO Biljane Donje vrijedan ukupno 87,2 milijuna eura. Od tog iznosa, 76 posto stiglo je iz sredstava Europske unije, putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Još 14 posto sredstava osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih 10 posto izdvojili su Grad Zadar, Grad Benkovac i Zadarska županija kao suosnivači i suvlasnici tvrtke Eko d.o.o., koja upravlja Centrom.

Hrvatima ponudili priliku života: Nove stanove mogu kupiti za samo 1480 eura po kvadratu

Realni ciljevi

Cilj projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Biljanama Donjima, kao i pretovarnih stanica jest smanjiti količine bačenog otpada na prostoru dviju županija. Dugoročni cilj je da se količina neiskoristivog otpada smanji za čak 70 posto.

“Puštanjem u rad ovog Centra Zadarska i Ličko-senjska županija pridružit će se regijama Hrvatske u kojima se održivo gospodari otpadom, a rad ovog Centra, osim što će spriječiti odlaganje neobrađenog otpada, dovest će i do zatvaranja sedam postojećih odlagališta na području Zadarske i Ličko-senjske županije”, poručuju iz Zadarske županije.

Projektima izgradnje sustava za navodnjavanje u poljoprivredi i Centra za gospodarenje otpadom u Biljanama Donjima, Zadarska se županija profilira kao zajednica koja vodi računa i investira u održive i ekološke projekte koji će poboljšati kvalitetu života njenih žitelja i ponuditi proizvode, usluge, ali i poslove koji nisu nužno vezani isključivo uz turizam.

Autor:Milan Dalmacija
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.