Guliver

Je li se bolje vjenčati ili živjeti u divljem braku? Odvjetnik ima savjet: ‘Ovo bih svima preporučio’

Autor: Ivana Jurišić

Je li isplativije biti u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, pitanje je koje će rijetko tko sebi postaviti dok se odlučuje hoće li se ili neće vjenčati. Ipak, ljubav dođe i prođe, a stvari o kojima nismo razmišljali na početku ili u tijeku veze, na kraju se pokažu ključnima.

Naime, u Hrvatskoj, kao i ostatku EU, sve više ljudi se ne odlučuje na brak.  Po podacima iz popisa stanovništva 2021. u izvanbračnoj zajednici u Hrvatskoj živi 134.582 osoba ili 4,05 posto.


Prema hrvatskom zakonu, izvanbračna zajednica je zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka.

Kao i bračna zajednica i izvanbračna stvara osobne i imovinske učinke te se na nju na odgovarajući način primjenjuju zakonske odredbe o pravima i obvezama bračnih drugova, prava i obveze roditelja i djece, obveze uzdržavanja te imovinskih i drugih odnosa.

Banka čvršće veže od matičara

Magdalena već skoro 15 godina godina živi u izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno dvoje djece.

“Moji roditelji su Slavonci i moram priznati da imam neke traume od svadbi. Sama nisam nikada bila tip za svadbe jer mislim da je to nekakva parada za javnost. Da sam se ikad odlučila za vjenčanje, to bi bilo nešto jako intimno, nas dvoje, dvoje prijatelja i gotovo. Roditeljima je u početku smetalo što nismo u braku, ali s vremenom su to prestali spominjati”, započinje svoju priču.

Foto: Unsplash

Kaže da su se u početku čak i mislili vjenčati, a onda im se dogodio život.

“Prvo je došlo jedno, pa drugo dijete i onda je sve otišlo u zaborav dok oboje nismo shvatili da je to za nas. Uostalom, ima li veće povezanosti dvoje ljudi od zajedničkih kredita”, pita se Magdalena.

“Imali smo kredit za stan, kredit za auto, nenamjenski kredit s kojim smo pokrili jedan minus, kreditne kartice, da ne nabrajam sve”, smije se dodajući da ih nijedan svećenik ili matičar ne mogu vezati bolje od banke.




Ekonomska zajednica

S njom se slaže odvjetnik Mijo Čulić koji kaže kako je važno ne zaboraviti da je izvanbračna zajednica prije svega ekonomska zajednica.

“Netko može biti u seksualnoj, prijateljskoj, tko zna kakvoj vezi, ali to ne znači ništa dok dvoje nisu u ekonomskoj zajednici. Vi možete zajedno biti u izvanbračnoj zajednici, pa čak i ako taj partner živi u Njemačkoj. Plaćate struju, vodu, živite u zajedničkom stanu, ne morate ni imati zajedničku djecu”, objašnjava Čulić.

“Imovina stečena u izvanbračnoj zajednici se kao i u bračnoj dijeli pola pola onog što je stečeno u vrijeme trajanja braka ili izvanbračne zajednice. To se može pobijati ako je neki od bračnih ugovora više uložio ili dobio neko zemljište ili neki drugi poklon za vrijeme trajanja zajednice”, ističe Čulić.

Jednom kad se veza prekine, navodi, slijedi podjela imovine, a kao i u bračnoj imovini, partneri se mogu sporazumno dogovoriti ili otići na sud.

“Kod pametnih ljudi to ide sporazumno, a ako nema dogovora ide se u parnični postupak. Kod izvanbračne zajednice je važno da traje tri godine. Ako ste zajedno bili manje od toga, onda nema ničega”, dodaje.




Predbračni ugovor

Na pitanje što bi savjetovao ljudima koji se odlučuju za izvanbračnu zajednicu, kaže da je jedna stvar najvažnija.

“Svakome bih savjetovao da napravi predbračni ugovor. Predbračni ugovor se može potpisati prije početka bračne i prije početka izvanbračne zajednice, a predmet tog ugovora može biti imovina prije braka i imovina koja se poslije stekne u braku ili izvanbračnoj zajednici”, navodi.

“Što vi zaradite je vaše, što ja zaradim je moje. Naravno, uvijek poslije se može pojaviti neki odnos koji nije reguliran i koji poslije može biti dio parničnog postupka. Ne treba zaboraviti i da se uvijek može dodati aneks ugovoru”, dodaje.

Čulić ističe kako bračni ili izvanbračni partner ne može naslijediti kuću koju je netko imao prije početka izvanbračne zajednice, ali predmet parničnog postupka može biti ono što je ulagano za vrijeme veze.

Mladenka u Zadru na vjenčanju u toaletu prevarila muža: ‘Mladoženja je došao pred goste jako miran’

Posebne komplikacije znaju nastati ako samo jedna osoba u izvanbračnoj zajednici plaća režije i eventualno podstanarstvo, dok druga od svoje plaće kupuje hranu, odjeću i sve druge stvari za život. Zna se dogoditi da jedna osoba nakon raspada takve bračne zajednice ima dosta na štednji, dok druga nema ništa jer je imala puno manju plaću ili čak bila i bez primanja.

Ovo je istina o zemlji u koju masovno iseljavaju Hrvati: Polovica radnika daje otkaz, a evo i zašto

“Ako je drugi partner uspio puno uštedjeti, onda ovaj drugi partner može tražiti dio te ušteđevinu. Žena koja je žrtvovala karijeru u izvanbračnoj zajednici, ne može ostati bez ičega ako je partner za vrijeme trajanja na stranu stavio dosta novaca. To je opet stvar suda. Ne može jedan štedjeti, a drugi ima malu plaću i ne uspijeva ništa uštedjeti. Tu se onda odlazi na sud gdje dolaze svjedoci, trebaju se donijeti računi, moraju se imati dokazi.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.