Je li ostvariva revolucija Erica Cantone koja bi slomila banke?

Autor: M.S.

U slučaju da sve štediše na svijetu odluče podići svoj novac iz banaka odjednom, kako je predložio Cantona, što bi se dogodilo? Prvo bi nastala gužva na šalterima i bankomatima, a poslije toga - bankovni sustav ne bi se srušio.

Eric Cantona, bivši nogometaš, je prije osam dana pozvao svijet na revoluciju. On je istaknuo da su svjetske banke krive za probleme koji potresaju svijet, te predložio ljudima da na određeni datum podignu svu svoju ušteđevinu iz banaka. To bi srušilo pokvareni bankarski sustav, tvrdio je Cantona.

Jedini učinak koji bi ovakva akcija imala je taj što bi mnoge ljude dovela u neugodnost prilikom dizanja novca s bankomata. Bankarski ustav se ne bi srušio, i ne vidim da bi to imalo ikakav veći utjecaj

Ali uzmimo u obzir da Cantona nije ekonomist ni bankar, već nogometaš. Naravno, ne mislimo to u pejorativnom smislu, nego profesionalnom. Dakle, što bi se stvarno dogodilo da svi dignu svoje pare iz svjetskih banaka u isto vrijeme?

– Banke u trezorima drže samo manji dio novca štediša. Tako da bi bankomati i poslovnice ostali bez gotovine. Banke bi se mogle obratiti narodnim bankama za pozajmicu gotovine ili bi mogle prodati svoju imovinu kako bi oslobodile gotovinu, no vjerojatno se ne bi odlučile na to jer bi to bilo samo privremeno rješenje – rekao je za BBC Richard Welling s britanskog Instituta za ekonomske poslove.

Banke kod sebe drže samo 5-10 posto novca štediša, a ostatak odlazi na ulaganja ili posudbe, odnosno kredite. Naravno, pojavio bi se i problem fizičkog pristupa poslovnicama ili bankomatima, u nevjerojatnom slučaju da se svi svuda odluče podići novac odjednom.

No banke zasigurno ne bi propale. Možda bi se koja poslovnica zatvorila, ali banka ne bi izgubila povjerenje većih ulagača, jer bi oni znali da nije riječ o nesposobnosti banke već o organiziranom ‘prosvjedu’, te najvjerojatnije ne bi povukli svoja ulaganja.

Digitalni prijenos novca bi se neometano nastavio, jer tu nije riječ o fizičkom novcu, već o brojevima na ekranu, a što se tiče isplata banke bi ih mogle i obustaviti ili ograničiti na određeni iznos po jednoj osobi.




– Jedini učinak koji bi ovakva akcija imala je taj što bi mnoge ljude dovela u neugodnost prilikom dizanja novca s bankomata. Bankarski ustav se ne bi srušio, i ne vidim da bi to imalo ikakav veći utjecaj – zaključuje Welling.

Dapače, sličan slučaj s podizanjem novca pretrpjela je Argentina 2001. godine, kad je kriza potaknula ljude da masovno podižu svoj novac s računa. No to je samo natjeralo banke da račune zamrznu dok pomama ne prođe.

I dok je zaključak s ekonomskog stajališta jasan, možda je pomalo zaboravljen sociološko-psihološki aspekt situacije. Kad veliki broj ljudi ne bi uspio doći do novca koji je polagao na čuvanje bankama, povećala bi se mogućnost nastanka društvenih nemira. A kad efekt mase uzme zalet, osobito u proporcijama kakve zamišlja Cantona, ljudi su nezaustavljivi.




Povucite novac iz banaka i srušite ekonomski sistem!

Autor:M.S.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.