JE LI KOLAPS VELIKE BANKE SAMO POČETAK? Stručnjak odgovara hoće li se ponoviti 1929.: ‘S ljudima je lako manipulirati’

Mnogi se se nadali kako se nikada neće ponoviti 15. rujna 2008. kada je bankrotirala investicijska banka Lehman Brothers što je pokrenulo spiralu događaja koji su u nekoliko kratkih tjedana doveli do najveće ekonomske krize od tridesetih godina 20. stoljeća. Od toga nije prošlo ni 15 godina, da bi krajem prošlog tjedna SAD potresla vijest o drugom po veličini bankarskom bankrotu u povijesti.

Naime, u petak je bankrotirala 16. najveća banka u SAD-u, Sillicon Valley, koja je kao klijente imala neke od najpoznatijih tehnoloških tvrtki u Silicijskoj dolini.

Svoja vrata nekoliko dana ranije zatvorila je i Signature Bank, koja je poput ove prve bila usko vezana uz tehnološki sektor. Iako je američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak brzom intervencijom uspio spriječiti navalu na banke, situacija je još uvijek nesigurna i mnogi se pitaju je li riječ o izoliranom slučaju ili je možda ovo možda znak nove financijske krize poput one iz 2008. godine.

Tisuće otkaza u Silicijskoj dolini

Ekonomist Velimir Srića objašnjava kako se današnja situacija ipak nešto razlikuje od one iz 2008. godine.

“Investicijski sektor je 2008. godine bio uzdrman gubitkom realne vrijednosti jer su tada sve banke požurno, zbog profita, investirale u nekretnine. Davale su kredite za stanove i kuće, a kad ljudi to poslije nisu mogli otplatiti, došle su u posjed silne količine nekretnina koje odjednom nisu vrijedile ništa i nitko ih nije mogao kupiti”, govori Srića i dodaje kako je riječ o kockarnici u kojoj se puno špekulira i u kojoj svako malo nešto pukne.

“Problem je gramzljivost koja se ne obazire previše na sve ekonomske logike i zakone i koja na koncu pokreće sav taj sustav”, kaže.

Nakon pada dviju velikih banaka, pojavile su se spekulacija o daljnjem urušavanju tržišta kapitala, koje nikako da se vrati na razine na kojima je bilo u prosincu 2021. godine. U posljednjih 15 mjeseci najviše je na vrijednosti izgubio tehnološki indeks NASDAQ. Da nešto nije u redu u Silicijskoj dolini vidjelo se krajem prošle godine kada je na desetine tisuća radnika zaposleno u velikim tehnološkim kompanijama dobilo otkaz.

Dok FED najavljuje daljnje dizanje kamatnih stopa, kamate na američke obveznice nikad nisu bile veće i uskoro bi mogle prijeći i 5 posto. U situaciji kada je tržište kapitala u minusu, neki analitičari pretpostavljaju kako bi investitori zaštitu od pada vrijednosti dionica mogli pronaći upravo na tržištu obveznica koja bi onda u sljedećih mjesec-dva moglo zabilježiti pad kakav nije viđen još od ekonomske krize 1929. godine.

Rasprodaja dionica

“Većina Amerikanaca je odgojena na ideji da je tržište kapitala dugoročno sigurno i da je na dugi rok to upravo najbolje rješenje na njihov novac. Amerikanci od trenutka kada počnu zarađivati, ulažu na tržištu kapitala. Za njih je to način života. Kada sam predavao u SAD-u neki moji kolege su dizali kredite kako bi uložili u dionice, ulagali su čak i novac koji im je trebao za novac i režije”, kaže Srića.

Na pitanje postoji li opasnost egzodusa s Wall Streeta Srića objašnjava kako se većina ljudi baš ne razumije u ekonomiju i kako prate ono što rade drugi u njihovoj okolini.

“Ljudi će se ponašati onako kako im mediji i javnost kažu. Ako svi ostali krenu prodavati dionice, onda će i oni, ako svi krenu kupovati obveznice i oni će za njima. S ljudima je lako manipulirati, a puno je lakše stvoriti trend nego objasniti što se stvarno događa”, kaže.

“Studente ekonomije na prvoj godini fakulteta uče kako je ekonomija i da ljudi donose racionalne ekonomske odluke što je najveća laž. Ja ne znam nijednog čovjeka koji se donosi racionalne ekonomske odluke, to je jedna zabluda kojom odgajamo generacije. Hoće li Amerikanci okrenuti leđa tržištu kapitala, u ovom trenutku je teško reći, ali odgovor ćemo vidjeti u sljedećih nekoliko tjedana”, zaključuje Srića.