fbpx
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

JAVNI DUG HRVATSKE OD SRPNJA NA REKORDNIM RAZINAMA: Analitičari procjenjuju da će dug godinama ostati na istim razinama

Autor: Dnevno.hr

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju kako je krajem srpnja javni dug Hrvatske iznosio 344,3 milijarde kuna, što je za 18,9 milijardi ili 5,8 posto više nego krajem srpnja prošle godine, a analitičari Raiffeisenbank Austria procjenjuju da će dug u apsolutnom izrazu ostati na višim razinama i idućih godina.

To je povećanje za 3,5 milijarde kuna ili 1,2 posto u odnosu na ovogodišnji lipanj, kada je ukupni dug opće države prema konačnim podacima HNB-a iznosio 340,8 milijardi kuna ili 86,1 posto BDP-a.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće HNB-a ističu kako je povećanje duga opće države u srpnju u odnosu na mjesec ranije prije svega rezultat rasta unutarnjeg duga središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira, jer je početkom srpnja ove godine, ususret dospijeću 6 milijardi kuna obveznica, na domaćem tržištu kapitala izdano novih 9 milijardi kuna državnih obveznica s dospijećem 2028. godine.


Opći dug države je od početka ove godine do kraja srpnja uvećan je za 14,1 milijardu kuna ili 4,3 posto.

Rashodi i dalje rastu

Rastući rashodi drže javni Što se tiče unutarnjeg duga opće države on je krajem srpnja iznosio 228,6 milijardi kuna te je bio 7 milijardi veći u odnosu na kraj lipnja, odnosno za 8,1 milijardu kuna viši nego krajem srpnja lani.

U isto vrijeme, inozemna komponenta duga je krajem srpnja iznosila 115,7 milijardi kuna, što je za 3,4 milijardi kuna manje u odnosu na kraj lipnja, ali i 10,8 milijardi više nego godinu dana ranije.

Iz RBA navode kako na razini cijele 2021. očekuju povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega rastom gospodarstva, ali i napominju kako će rastući rashodi zadržati javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama.

Njihove projekcije odražavaju očekivanja koja govore o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju, uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu.

Analitičari u 2022. godini očekuju povratak fiskalnog salda unutar Maastrichških kriterija, uz postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u.




Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.