JADRAN JE HRVATIMA (PRE)SKUP?! Fama o jeftinim dalekim destinacijama razotkrila stvarnost: ‘Hrvati su drugi najbrojniji gosti’

Da Jadran postaje sve skuplji, prilično je jasno. No, isto tako, jasno je i da skupoća i rast cijena nisu isključivo prisutne na hrvatskom moru, već je to slučaj i u ostatku zemlje, od prelaska na euro i ulaska u eurozonu.

Međutim, kada je riječ o ljetovanju, stvorilo se nekakvo uvriježeno mišljenje da je, generalno gledajući, prosječnom Hrvatu jeftinije posjetiti neku od inozemnih destinacija, nego ljetovati kod kuće, na Hvaru, u Dubrovniku ili pak, na Krku. Ispada tako da mu je isplativije odletjeti na španjolske Tenerife, na daleki Tajland, ili pak, Maldive. No, je li tome baš tako?

Unatoč privlačnim i povoljnim aranžmanima za već spomenute Tenerife, koji se kreću između 1000 i 1500 eura za sedmodnevni boravak, zajedno s avionskim kartama, na tom otočju, i Jadran svoje konje za trku ima, pa ćemo tako primjerice, za sedmodnevni boravak na Hvaru, u hotelu s tri zvjezdice i to s ‘all inclusive’ – svim uključenim, iskeširati tek nešto više od 400 eura.

Rast domaćih dolazaka i noćenja

Je li Jadran doista Hrvatima cjenovno sve nepristupačniji ili smo, pod okriljem posvemašnjih poskupljenja samo stekli takav dojam, odlučili smo doznati od Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Direktorica Sektora za poslovne komunikacije HTZ-a Kristina Mamić kazala nam je kako oni bilježe rast dolazaka domaćih gostiju u odnosu na godinu ranije.

Naime, HTZ realizaciju turističkog prometa u Hrvatskoj prati putem sustava eVisitor prema kojem su domaći gosti u prošloj godini ostvarili 2.6 milijuna dolazaka i 12.5 milijuna noćenja, što u odnosu na 2021. predstavlja rast od 13 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima.

“U 2021. domaći su gosti ostvarili 2.3 milijuna dolazaka i 12.3 milijuna noćenja, što u odnosu na 2020. godinu, koju je obilježila pandemija, predstavlja rast od 41 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima. U 2020. godini, koja je bila vrlo izazovna uslijed pojave korona virusa, domaći su gosti ostvarili 1.7 milijuna dolazaka i 11.3 milijuna noćenja, što predstavlja 80 posto rezultata u noćenjima iz rekordne 2019. godine”, kazala je Kristina Mamić.

‘Ponuda tih destinacija uglavnom se temelji na velikim hotelskim resortima’

Konteksta radi, objašnjavaju iz HTZ-a, domaći su gosti u rekordnoj 2019. ostvarili 2.4 milijuna dolazaka i 13.8 milijuna noćenja, što u odnosu na 2018. godinu predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima.

“Dakle, domaće tržište bilježi kontinuiran rast prometa, posebice nakon krizne 2020. godine, kao i prije toga, a važno je i naglasiti kako se domaće tržište po ostvarenom prometu nalazi odmah iza vodeće Njemačke, dok se na trećem mjestu po rezultatu nalazi tržište Slovenije.

Međutim, to što Hrvati i dalje hrle na Jadran, ne znači i da im je tu ljetovanje najpovoljnije. Tako zemlje u kojima možemo ljetovati s aranžmanima u hotelu s prosječne tri ili četiri zvjezdice, obiluju takvim ponudama, a to su prije svega Turska i Grčka.

“Kada govorimo o cijenama važno je naglasiti kako cijene definira samo tržište ili drugim riječima, odnos ponude i potražnje. Također, važno je naglasiti kako se ponuda tih destinacija uglavnom temelji na velikim hotelskim resortima te brojnim povoljnim paketima koje nude turoperatori i agencije, a koji često uključuju i smještaj i aviokarte.

S druge strane, Hrvatska ima smještajnu ponudu koja je puno raznovrsnija, pa tako naša zemlja ima najbrojnije kapacitete u privatnom smještaju, a zatim slijede hoteli i kampovi te svatko može pronaći sadržaj sukladno svom raspoloživom budžetu”, kaže Kristina Mamić iz HTZ-a.

‘Gotovo je nemoguće da prosječni Hrvat ljetuje u najboljem hotelu u špici sezone’

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, gostujući u Novom danu N1, komentirao je dobar početak ove turističke sezone, ali i daljnje planove na hrvatskoj obali. On navodi kako je Uskrs po brojkama bio dobar, a tomu u prilog idu i uvođenje eura i ulazak u Schengen. Ostojić kaže da ćemo ako pokrenemo nove investicije u turizmu, biti lider na Mediteranu, da slobodno možemo reći da smo u pandemijskim vremenima bili pobjednici Mediterana.

“Inflatorni pritisci postoje svugdje, cijene u Hrvatskoj su primjerene. Niti jedan poduzetnik neće dozvoliti da ima prazan objekt. U teoriji popunjenosti hotelijerstva, ciljana razina popunjenosti je 92 posto. Ako smo popunjeni 100 posto, možemo se zapitati jesu li nam cijene možda preniske. Ne smijemo ići u pravcu prekomjerne gradnje, moramo imati plašljivi odnos s resursima s kojima raspolažemo”, rekao je.

Ostojić navodi kako strategija održivog turizma dosta dobro promišlja budućnost turizma, no napominje i kako postoje i cjenovno prihvatljiviji objekti i razdoblja godine kad su cijene niže, što ide zapravo u prilog domaćim gostima.

“Gotovo je nemoguće da si prosječni Hrvat priušti ljetovanje u najboljem hotelu u špici sezone”, rekao je Ostojić.

‘Hrvati su drugi najbrojniji gosti’

Zaključno, čini se kako stvari ipak nisu crno bijele, pa prosječni Hrvat uvijek ima opciju potražiti jeftiniji, privatni smještaj, ali i ciljati na ‘all inclusive’ aranžmane, kako u inozemstvu, tako i kod kuće.

Sličan stav ima i HTZ, iz kojeg kažu kako nas je “COVID kriza, kao i situacija u Ukrajini naučila da je puno važnije aktivno pratiti tržišna kretanja i trendove te uvijek biti spreman adekvatno reagirati na krizne situacije ili potrebe tržišta.

“Sigurni smo kako će turistički subjekti u zemlji znati privući i zadržati domaće gosti koji su, ponavljamo, drugi najbrojniji gosti te kao takvi daju značajan doprinos u ostvarenju turističkih rezultata koji su našu zemlju pozicionirali kao vodeću destinaciju Mediterana”, kazala je Kristina Mamić iz HTZ-a.