Izbori za predsjednika SAD-a i Europski parlament određuju hrvatsku budućnost: ‘Bit ćemo pametniji iduće godine’

Na konfereciji “Eurotransformacija: Energetika budućnosti i zeleni turizam” u organizaciji Motus media grupe održana je panel rasprava “Energetika budućnosti u kontekstu zelene transformacije” na kojoj su sudjelujovali Danijela Šimović, direktorica Sektora komercijalnih i financijskih poslova, LNG Hrvatska, Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave, PPD, Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu i Nela Vlahinić Lenz, predsjednica, X Energy i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

Sudionici raspravlili su o temi je li došlo vrijeme za jaču usmjerenost na zelene projekte i ulaganja u obnovljive izvore energije, može li se Hrvatska transformirati u gospodarstvo zelene energije i hoćemo li i ovu zimu strahovati od nestašica plina i visokih cijena.

“Ovdje sam na neki način uljez. Ja sam predstavnik ‘starih’ izvora energije. Što se tiče cijena plina, smatram da je profesor Dekanić dobro to objasnio”, rekao je Šibalić.

“Skladišta su nam puna. Imamo dovoljno plina, pa smatram da smo za ovu zimu sigurni”, nadodao je.

Danijela Šimović rekla je kako postoje brojna ograničenja transportnog sustava te da terćian prirodnog plina ne može izaći iz Hrvatske.

“U protekloj godini pokazalo se da većina plina ostaje u Hrvatskoj i da korisnici terminala to procjenjuju optimalnim. Postoji nekoliko mogućih scenarija što se tiče promjena kapaciteta, ali ono što smo htjeli to smo i dobili. Možemo reći da smo imali puno znanja, ali i sreće”, rekla je.

Pofesor Dekanić nadodao je kako je ovo za sada najblaža energetska kriza od 70-ih godina do danas.

“Postoje određene ratne operacije koje su sa stajališta humanosti gore nego ikad. Međutim, energetski utjecaj nije značajan. Za nekoliko dana održat će se značajna energetska konferencija na Bliskom Istoku. Realno gledajući, skok u cijenama nije velik koliko bi mogao biti“, rekao je Dekanić i nadodao:

“Stvari u svijetu velikom dijelom funkcioniraju mimo Europe i njenih želja”.

Nela Vlahinić Lenz rekla je kako Hrvatska nije bogata izvorima fosilnih goriva.

“Nafte nemamo, kao niti ugljena. Imamo velike komparativne vrijednosti. Obnovljivi izvori su konkurentniji od fosilnih. Problem je nestabilnost. Treba znati da je zelena tranzicija nešto što će nam u potpunosti promijeniti živote. Imat ćemo smartphone sustave koji će upravljati našom potrošnjom, dakle sve će se promijeniti u narednih deset godina. Tehnologija će se sigurno razvijati. Ali sada postoji velika priča o zelenom vodiku. Tu su i tehnologije kao što su baterijski spremnici, koji su nužni da bi se održala zelena transformacija u budućnosti”, rekla je Vlahinić Lenz.

Eksperti o vječnom pitanju, ‘tko će zadovoljiti te Hrvate’? ‘Više se zaradilo, a ljudi su sada nezadovoljni’

Romana Jerković rekla je kako je EU dostavila dovoljno sredstava, ali treba biti dovoljno pametan kako bi se ta sredstva iskoristila.

“Nije ovdje riječ samo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Tu su i drugi fondovi. Mogućnosti ima, ali mi smo nekako malo spori. Pred nama je generacijska prilika za transformaciju cijelog društva, a dinamika realizacije projekata nastavlja biti ozbiljna prepreka za ulaganja u obnovljive izvore energije. Radi se o milijardama eura koje treba potrošiti. Hrvatska mora ubaciti u petu brzinu”, rekla je Jerković.

Profesor Dekanić nadodao je kako se svijet u Pariškom sporazumu obvezao smanjiti emisije.

“Govorilo se da će se osnovati nova globalna banka za ulaganje u energetsku tranziciju u zemljama koje za to nemaju kapitala. Međutim, od nove banke niti B. S druge strane svi očekuju raspisivanje natječaja, ali zaboravili smo da je Hrvatska počela s energetskom tranzicijom prije tri godine. Za bržu tranziciju treba uložiti sljedećih 30 godina po jednu milijardu eura godišnje samo u izgradnju električnih mreža”, rekao je.

Šibalić je rekao kako postoje dva problema s obnovljivim izvorima energije.

“Veliki problem je elektroenergetski sustav, koji je zastario i nije u mogućnosti primiti energiju bez velikih ulaganja. S druge strane je problem nedostatka fleksibilnosti. Ovisimo o vjetroelektranama i solarnim elektranama. One rade kada rade. Potrebna su nam skladišta energije, koja su veoma skupa. Prirodni plin ima sigurnu budućnost jer se lako može skladištiti. S energetskom tranzicijom raste i potreba za fleksibilnosti”, rekao je.

Vlahinić Lenz rekla je kako zelena tranzicija ovisi o vremenskom okviru.

“Do 2030. se neće puno toga promijeniti. Slažem se da će fosilni izvori i dalje biti važni, ali smatram da će se njihov udio smanjivati. Postoje tehnološka rješenja poput virtualnih elektrana i zelenog vodika. Ovo ljeto imali smo viškove električne energije. svi ćemo mi biti proizvođači električne energije. Donijet će se potrebni akti da se to može provoditi na ekonomski isplativ način. Sve ovisi o ekonomskoj isplativosti”, rekla je.

Jerković je rekla kako alternative za zelenu tranziciju nema.

“Novac koji nam je na raspolaganju moramo uložiti u nova radna mjesta, kako bi se građanima osigurala dostupna i čista energija”, rekla je.

Šibalić se nadovezao na eurozastupnicu.

“Dosta se radi na razvoju geotermalnih elektrana i solarnih postrojenja. Imamo kompaniju koja se bavi opskrbom krajnjih kupaca. Nudimo električnu energiju i solarne elektrane, a po novome smo potpisali i ugovor s Rimcem o skladištenju električne energije. Želimo stvoriti zeleno rješenje koje će kupcima omogućiti lakšu zelenu tranziciju”, rekao je.

“Samodostatnost je uvijek dobro geslo svakoj krizi. Čovjek se oslanja sam na sebe i to je dobro načelo. Sada je vrijeme da po načeli samodostatnosti, Hrvatska razvije ono što ima, a to su resursi obnovljivih izvora energije. Svakog dana čujemo vijesti o obnovama geotermalne energije, a vjerojatno će trebati pojačati i investicije i njihovu promidžbu. Hrvatska mora infrastrukturno izgraditi električne mreže koje će biti sposobne otpuštati velike količine energije. Samodostatnost postaje glavno načelo europske politike. Čovjek će se morati naučiti štedjeti, pa i u filozofskom smislu”, rekao je Dekanić.

Vlahinić Lenz rekla je kako će se po jedinici sve manje trošiti, ali će se trošiti više jedinica.

“Električna energija bit će glavni nosač energije, ali ona se proizvodi iz više resursa. Ako ste uspjeli povećati energetsku učinkovitost, to je kao da ste našli novi izvor energije. Učinkovitost će u budućnosti biti ključ za zelenu transformaciju”, rekla je.

Šibalić je rekao kako se zelena transformacija ne bi trebala provoditi pod cijenu destrukcije gospodarstva.

“Svi bi mi htjeli biti zeleni i samodostatni, no na žalost to nije jeftino. Za to treba vremena. Treba nam zakonodavni okvir koji će biti stabilan, ali ne smijemo si stavljati pre ambiciozne rokove. Pod koju cijenu će se provesti ta tranzicija? Treba nam stabilnost da bi mogli ući u te projekte i financirati ih. Rekao bih da ćemo biti pametniji sljedeće godine, kada se održe predsjednički izbori u SAD-u i izbori u Europskom Parlamentu”, rekao je.

Šimović je rekla kako treba naći ravnotežu između želja i mogućnosti.

“Moramo vidjeti gdje mi kao država stojimo. Smisao energetske tranzicije nije nešto što bi trebalo utjecati na to da ljudi lošije žive. Dok ne naučimo čemu t služi, tu nema velikog napretka. Mi kao država smo deindustrijalizirani i nemamo veliku industriju koja bi konzumirala tu energiju, ali imamo mogućnost koristiti razne fondove.