Izašli podaci o inflaciji u rujnu: Brojke su krenule prema dolje, ali još nismo izašli iz gliba

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u listopadu se usporila na 6,7 sa 7,4 posto u rujnu, čemu je pridonijelo usporavanje inflacije cijena hrane i energije.

Inflacija cijena hrane se usporila na 8,5 s 10,0 posto u rujnu, što je gotovo upola manje u usporedbi s vrhuncem od 16 posto dosegnutim u zadnjem tromjesečju prošle godine, što je rezultat je brojnih činitelja, kao što su prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, normalizacija globalnih lanaca opskrbe, povoljni učinci baznog razdoblja zbog snažnog porasta cijena hrane tijekom 2022., kao i mjere Vlade kojima su ograničene cijene određenih esencijalnih proizvoda.

Slabljenje temeljne inflacije

Hrvatska narodna banka (HNB) u svojoj analizi projekciji očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. na 8,8 posto (s 10,7 posto u 2022.) te na 4,7 posto odnosno 2,4 posto u 2024. i 2025.

“Očekuje se da će slabljene temeljne inflacije primarno odražavati usporavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda, koje bi u narednim mjesecima trebalo biti nešto izraženije od usporavanja cijena usluga, budući da na kretanje cijena industrijskih proizvoda u većoj mjeri djeluje smanjenje inozemnih inflacijskih pritisaka. S druge strane, na kretanje cijena usluga u većoj mjeri utječe snažni rast nominalnih plaća. Konačno, očekuje se da će se inflacija cijena hrane u posljednjem tromjesečju 2023. i u 2024. nastaviti usporavati, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca”, navodi se u analizi HNB-a.

Iz HNB-a upozoravaju da su rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje naglašeni.

“Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća. Kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća.

Rizici za inflaciju

Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane.

Ovoliko prosječni Hrvat ima na štednji: Većina za tu svotu mora raditi godinu dana

S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane”, zaključuje HNB.