fbpx
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

ISTRAŽIVANJE KOJE JE ODJEKNULO! Kriza izazvana epidemijom drma svijetom, a neki se bogate. Kako stoje Hrvati?

Autor: Adriano Milovan

Iako je prošlu godinu obilježila recesija u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa, relativno bogatstvo građana, kako u Hrvatskoj, tako i drugdje u svijetu, zapravo se povećalo. Pokazuje to novo istraživanje o globalnom bogatstvu koje provodi osiguravajuća kuća Allianz.

Istraživanje je obuhvatilo 57 zemalja, a u fokusu mu je financijska imovina u koju ulaze gotovinski i bankovni depoziti, zatim ulaganja u osiguranja i mirovine, kao i u vrijednosne papire – dionice i obveznice, te u investicijske fondove. Ukupna globalna financijska imovina lani se, u jeku koronakrize, izračunali su u Allianzu, povećala 9,7 posto te je dosegla rekordnih 200 bilijuna eura. Kada je riječ o Hrvatskoj, Allianzovo istraživanje pokazuje da je financijska imovina lani porasla nešto skromnijih, ali i dalje vrlo značajnih 5,3 posto.

Financijska imovina u Hrvatskoj 12.510 eura po stanovniku, upola manje nego u Sloveniji

Rezultati istraživanja pokazuju da Hrvatska po financijskoj imovini koju drže njeni građani zapravo stoji znatno bolje nego što na prvi pogled izgleda. Naime, prosječan je Hrvat u 2020. godini financijski bio „težak“ 12.510 eura u neto iznosu, umanjenom za obveze, što je Hrvatsku svrstalo na 32. mjesto u svijetu.


To je slabije od Slovenije, koja je, s neto financijskom imovinom po stanovniku od 23.011 eura, što je gotovo dvostruko više od Hrvatske, zauzela 25. mjesto na svjetskoj ljestvici. U tranzicijskom dijelu EU kaskamo i za Češkom, Estonijom, Mađarskom i Litvom. Ipak, razmjerno smo bogatiji od Bugara, Poljaka, Slovaka i Rumunja, čija je zemlja, s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku od 6351 eura, zauzela tek 40. mjesto u svijetu. Znatno smo bogatiji i od građana Srbije, čija je prosječna financijska imovina po stanovniku lani, prema podacima Allianza, iznosila samo 1075 eura, što je jedan od najslabijih rezultata u Europi.

Ne stojimo loše ni po bruto financijskoj imovini po stanovniku. Prosječan hrvatski građanin lani je, pokazuje istraživanje, imao bruto financijsku imovinu u iznosu od 17.390 eura, po čemu je Hrvatska zauzela 34. mjesto u svijetu.

Uglavnom se držimo klasične štednje i kupujemo nekretnine

Gotovo polovica financijske imovine hrvatskih kućanstava odnosi se na štednju. Bankovni su depoziti lani u Hrvatskoj, ističu u Allianzu, porasli 7,2 posto, što je njihov najveći rast od 2008. godine. Dio razloga za povećanje štednje usred korona recesije svakako leži u strahu od onoga što nosi sutra, budući da ljudi u krizi tradicionalno smanjuju potrošnju i nastoje više uštedjeti.

No lani se, ocjenjuju u Allianzu, pojavio i fenomen „prisilne štednje“, budući da je lockdown uvelike smanjio mogućnosti potrošnje. Pojednostavljeno, ljudi su manje trošili jer nisu imali gdje trošiti ili su im mogućnosti kupnje bile znatno sužene pa su novac jednostavno ostavljali na svom bankovnom računu.

Hrvati su lani više ulagali i u osiguranja te u mirovinske fondove. Allianzovo istraživanje, naime, pokazuje da su ulaganja u te financijske instrumente u Hrvatskoj prošle godine porasla 8,3 posto, pri čemu jedan od razloga za takvo povećanje vide u kamatnim stopama u padu, koje su mnoge građane odvratile od klasične štednje u bankama.

Ulaganja u vrijednosne papire u Hrvatskoj su se, pak, prošle godine smanjila za 3,4 posto. U Allianzu to objašnjavaju lošim učinkom burze, ali i činjenicom da hrvatski građani, u usporedbi s građanima većine susjednih zemalja, izbjegavaju ulaganja na tržištu kapitala.




Hrvati zaziru od rizika i financijski su slabo pismeni

„Hrvatski su građani, u pravilu, skeptični prema ulaganjima na financijskom tržištu i strahuju da je to gubitak novca. Nedovoljno smo financijski pismeni i neskloni smo riziku. Tu je i dalje jako naslijeđe bivšeg sustava, u kojem smo ulagali ili u štednju u bankama ili u nekretnine, dok drugih mogućnosti nije ni bilo. Zato i danas višak novca usmjeravamo ili u štednju u bankama, ili u štednju ‘u čarapi’, ili kupujemo nekretnine“, ocjenjuje za dnevno.hr Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Prednost ulaganja u nekretnine, dodaje, ogleda se u tome što one malo gube na vrijednosti. S druge strane, ističe, trošak njihova održavanja je priličan, a povrat na takvo ulaganje razmjerno je mali, svakako manji od ulaganja u, primjerice, dionice. No, za razliku od dionica, i rizik ulaganja u nekretnine je znatno manji. Kako se to često u našoj javnosti kaže, „beton je beton“ i predstavlja sigurnu investiciju.

Međutim, Bejaković upozorava da Hrvatska ima velik problem s lošom financijskom pismenošću građana. Čak i mlađe generacije, dodaje, pokazuju slabu razinu financijske pismenosti. Posljedica toga je da smo okrenuti vrlo konzervativnim ulaganjima, poput klasične štednje ili kupnje nekretnina, dok se drugi oblici financijske imovine u nas sporo i teško razvijaju.




„U škole je već odavno trebalo uvesti obrazovanje o financijskoj pismenosti. I država bi trebala više poraditi na programima jačanja financijske pismenosti i informiranja građana o tome. Ipak, moramo biti svjesni da napretka na tom planu ne može biti preko noći“, napominje Bejaković.

Premalo razmišljamo o budućnosti i živimo od danas do sutra

Hrvatski problem ostaje i slabo razvijeno tržište kapitala u usporedbi s drugim zemljama s kojima se obično uspoređujemo. Promet na Zagrebačkoj burzi razmjerno je slab, a tržištu kapitala nedostaju nove dionice koje bi potakle promet na burzi. Uz to, u Hrvatskoj se slabo i sporo razvijaju drugi financijski instrumenti. Primjerice, ne tako davno spominjala se mogućnost izdavanja „narodne obveznice“, vrijednosnog papira države u koji bi građani ulagali i na to dobivali zajamčen prinos, no od toga se odustalo.

Ipak, rast ulaganja u osiguranja i mirovinske fondove u prošloj godini pokazuje da i kod hrvatskih građana raste svijest o potrebi investiranja u vlastitu budućnost. No i tu se kao jedna od prepreka pojavljuje nedovoljno poznavanje tematike, ali i mentalitet koji zazire od rizika.

„Mi premalo mislimo o svojoj budućnosti, uglavnom razmišljamo od danas do sutra“, poručuje Bejaković.

Priča o bogatstvu, naravno, ima i svoje naličje. Financijska imovina po stanovniku iz Allianzova istraživanja samo je prosjek, a to znači da dio građana raspolaže i s puno više novca, dok većina ima znatno manje od prosjeka. Štoviše, niska razina dohodaka u Hrvatskoj i velika zaduženost stanovništva brojne građane praktično ostavljaju bez ikakve financijske imovine. Kada se tome doda i ponovno zahuktavanje ovršnog mehanizma, sasvim je jasno da mnogi građani ne mogu uopće štedjeti i ulagati, bez obzira na to kakva je razina njihove financijske pismenosti.

Najbogatiji su Amerikanci, a najsiromašniji Pakistanci

U Allianzu, međutim, upozoravaju da je financijska imovina u zemljama u razvoju lani rasla brže nego u razvijenim državama, a rezultat toga je da se jaz između bogatih i siromašnih u koronakrizi čak nešto i smanjio. Rastu financijske imovine kućanstava pridonijeli su i brojni transferi kojima su države – i razvijene i one u razvoju, u najtežoj recesiji od Drugog svjetskog rata nastojale spasiti tvrtke i zaposlenost. U tome su u velikoj mjeri i uspjele.

No do značajnijih promjena na svjetskoj rang listi zemalja čiji građani raspolažu najvećom financijskom imovinom nije došlo ni u 2020. godini. Allianzovo istraživanje, primjerice, pokazuje da je prosječna neto financijska imovina po stanovniku u SAD-u, čiji su građani najbogatiji, lani iznosila 218.470 eura, što znači da je prosječan Amerikanac čak 17 i pol puta bogatiji od prosječnog Hrvata.

Nakon Amerikanaca, na listi najbogatijih na svijetu slijede Švicarci, s prosječnom neto financijskom imovinom od 212.050 eura po stanovniku. Na trećem su mjestu Danci (149.240 eura), za kojima slijede Nizozemci (128.560 eura) i Šveđani (124.760 eura). Na popisu najbogatijih su i građani Singapura i Tajvana, kao i Novozelanđani, Japanci i Belgijci te Kanađani, Britanci, Australci, Izraelci i Francuzi. Među top 20 na svjetskoj ljestvici bogatstva još su i Austrijanci, Talijani, Nijemci i Irci te građani Južne Koreje.

Ovdje, međutim, valja upozoriti kako su u posljednjih 20 godina nekad vodeće države po financijskom bogatstvu, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Belgije ili Italije, prilično pale na ljestvici, a umjesto njih na prva su mjesta svjetske rang liste izbile skandinavske države, kao i pojedini azijski “tigrovi”. Neupitne su pozicije, čini se, jedino SAD-a i Švicarske, čiji su građani i prije dva desetljeća držali vrh svjetske rang liste bogatstva.

S druge strane, najsiromašniji su među zemljama koje su analizirali u Allianzu stanovnici Pakistana. Neto financijska imovina po stanovniku u toj je zemlji na jugu Azije lani iznosila samo 55 eura.

Problem su “prisilna štednja” i “osvetnička potrošnja”

I u svijetu je glavni generator rasta financijske imovine štednja, što dobrovoljna, što „prisilna“ koja je posljedica lockdowna. Ipak, velik rast lani su u svijetu imala i ulaganja u vrijednosne papire, dok je štednja u mirovinskim fondovima i ulaganje u osiguranja raslo po nešto manjim stopama.

„Većina kućanstava zapravo nije štedjela, nego je jednostavno stavila svoj novac sa strane. Sav taj neiskorišteni novac na bankovnim računima samo je protraćena prilika. Umjesto toga, kućanstva bi trebala uložiti u svoje mirovine i u prelazak na obnovljive izvore energije te tako omogućiti društvu da ovlada izazovima koji nas očekuju, poput klimatskih i demografskih promjena. Počnu li s vremenom kućanstva ponovno trošiti ili ulagati taj novac, bojim se da će on završiti u ‘osvetničkoj potrošnji’ i da će tako samo pogodovati inflaciji. Prijeko nam je potrebna nova kultura štednje“, zaključio je glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran.

U Allianzu očekuju da će se povoljni trendovi za povećanje financijske imovine kućanstava nastaviti i u ovoj godini, i to ponajprije zahvaljujući cijepljenju, koje će društvima omogućiti postupan povratak u normalu, i oporavku svjetskoga gospodarstva. Stoga u ovoj godini očekuju globalni rast financijske imovine od sedam posto.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.