Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

INVESTICIJSKI BALON POČEO PUCATI? Stručnjak upozorava: ‘Ponavlja se katastrofa koja je već jednom svijet zavila u crno’

Autor: Ivana Jurišić

Prošlo je više od 90 godina od četvrtka, 24. listopada 1929., kada je na burzi u New Yorku započela najveća rasprodaja dionica u američkoj povijesti koja je u konačnici dovela do kraha američke industrije i najveće gospodarske krize 20. stoljeća. Kriza je to iz koje su se Sjedinjene Države, usprkos uspjesima Rooseveltovog New Deala, uspjele izvući tek zahvaljujući Drugom svjetskom ratu i ogromnim narudžbama za vojsku u to vrijeme.

Dvadesete godine 20. stoljeća su bile godine velikog uzleta gospodarstva u SAD-u. Zahvaljujući visokoj tehnologiji tog doba, radiju i elektrotehnici, automobilskoj industriji, industrijskoj proizvodnji na pokretnoj traci, gospodarstvo je raslo dotada neviđenim tempom.

Indeks Dow Jones koji je 1924. godina bio oko 100 bodova, pet godina kasnije bilježi tri puta veću vrijednost. Činilo se kao da rast može ići unedogled, te su mnogi posudili novac kako bi kupovali dionice. Kako je riječ o kreditima koji su polog imali u vrijednosti dionica, jasno je što se dogodilo nakon kraha.

Do sredine 1932. godine indeks Dow Jones je izgubio na vrijednosti 90 posto od onoga što je bilježio na svom vrhuncu, u rujnu 1929., a cijeli industrijski svijet je upao u veliku depresiju. I dok većina običnih Amerikanaca nije spekulirala na burzi, banke su nakon što su morale otpisati milijune nenaplativih kredita počele propadati, a s njima i ušteđevina običnih Amerikanaca.

Iako su dvadesete 20. stoljeće daleko iza nas, zabrinjava što mnogo toga što se danas događa na burzama podsjeća na to doba. Indeks Dow Jones je tako od ožujka 2009. do danas narastao s 9,975 u ožujku 2009. na 36.338 u prosincu 2022. Nakon što je 3. siječnja doživio svoj vrhunac, počeo je padati. S&P 500 je sada 9,2 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, pa se ulagači počinju pitati je li vrijeme za zaštitu svog novca i prodaju dionica.  U isto vrijeme bilježimo i veliki pad kriptovaluti, pa je tako bitcoin u samo nekoliko dana izgubio čak 50 posto svoje vrijednosti.

Utjecajni menadžer hedge fondova Jeremy Grantham je prilikom nekoliko dana upozorio da bi S&P 500 trebao izgubiti pasti na oko 2.500 bodova (trenutačno na 4.356 bodova). Prema njegovim riječima, tržišta dionica danas predstavljaju jedan od četiri super balona u posljednjih stotinu godina i uskoro bismo se mogli suočiti s njegovim pucanjem.

Je li to stvarno tako pitali smo analitičara Velimira Sriću, profesora emeritusa na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu:




“Ja već nekoliko godina upozoravam kako bi se nešto slično moglo dogoditi, osobito otkako se pojavilo tržište kriptovaluta. Rast koji vidimo posljednjih godina, indeks Dow Jones koji je u relativno kratkom razdoblju narastao gotovo 400 posto, taj rast prema ekonomskim pokazateljima nema nikakvog smisla”, govori analitičar.

Ekonomska pravila više ne vrijede

“Je li normalno da je jednom Appleu trebalo 42 godine da naraste do 1.000 milijardi vrijednosti, a onda samo 9 mjeseci da naraste duplo. Gledajući te brojke sasvim je jasno kako je Wall Street jedna velika kockarnica u kojoj nikakva ekonomska pravila više ne vrijede. Kada veliki broj ljudi zaigra u takvoj jednoj kockarnici, onda je većina ljudi tu ne zato što razumiju što rade, već zato što ih pohlepa tjera na to. To ima puno elemenata Ponzijeve sheme, stalno se moraju uvlačiti novi ljudi da bi vrijednost cijelog tog balona rasla, ali jednom kad pukne biti će to spektakularna eksplozija i nažalost najviše pogoditi one koji su najniže u tom lancu”, uvjeren je Srića.

Kao i svaka kockarnica, navodi, teško je previdjeti kada će se što dogoditi. Siguran je samo da je velika količina besmislica na svjetskom tržištu kapitala dosegla takve razmjere da je to tragično.




Od početka godine, indeksi na Wall Streetu su u stalnom padu. Znači li to da je taj balon od sapunice napokon počeo pucati, pitamo.

“Već neko vrijeme među investitorima postoji strah od pucanja balona. Imaju i razloga za to. Pogledajte samo Tesline dionice. Tesla je u 2020. prodao oko 700 tisuća automobila, prošle godine skoro dvostruko, ali usprkos tome nema opravdanja za rast njihovih dionica. Sve druge automobilske kompanije su prodale 50-60 puta više automobila nego Tesla, ali kad zbrojite njihovu vrijednosti vrijede puno manje nego Tesla. Ima li to ikakvog smisla?”, pita se.

Srića upozorava kako su problem veliki institucionalni investitori.

Ništa nismo naučili iz povijesti

“Tržište kapitala živi od prometa, a svi oni koji vas nagovaraju da kupujete, njima je svejedno hoće li dionice rasti ili padati. Važno je samo da se napravi promet i da oni uzmu svoju proviziju. Nikoga nije briga što će biti s vama kao malim ulagačem, nitko vas neće upozoriti da ne trgujete ako su rizici veliki. Osim toga, drugi veliki problem tog sustava je što je on kompjuteriziran i algoritamiziran, tako da većinu odluka zbog brzine ne donose sami ljudi već tehnologija. Tu je onda problem kada se u nekoj funkciji pojavi derivacija koja ide u drugom smjeru, pa funkcija krene dolje. Onda svi žele minimizirati štetu i brzo se riješiti nečega što će sutra vrijediti još manje. I onda se ti trendovi počnu pojačavati i nešto što je bio pad od 1-2 posto, brzo postane pad posto”.

Na pitanje čeka li nas ponavljanje povijesti, Srića odgovara kako nikada u povijesti ljudi nisu bili toliko bombardirani lažima u koje su spremni vjerovati kao što je to slučaj danas.

“Stalno možemo čuti kako je povijest učiteljica života, ali čini se kako ništa nismo naučili iz povijesti. Velike pandemije, ratovi, sve se to ciklički ponavlja. Htjeli mi to priznati ili ne, povijest se uvijek mijenja nekim revolucijama, evolutivne promjene uvijek idu puno sporije tako da je logično očekivati da će se u sličnim uvjetima javljati i slični pokreti i slični politički vođe kakve smo imali u prošlosti”, napominje.

“Rado bih da mogu živjeti još 50 godina pa da vidim što će se dogoditi, ali se za sljedećih 5 do 10 treba jako brinuti. Problem sa svijetom je što se negativci uvijek organiziraju, a pozitivci misle da će stvari same po sebi biti dobre i onda oni na dugi rok ispadaju glupi i naivni. Još je Platon svojevremeno govorio je da je rizik što se sposobni ljudi ne bave politikom i javnim stvarima, u tome što će uvijek vladati nesposobni”.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.