fbpx
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

INFLACIJA JURI, ALI NITKO NE GOVORI ZAŠTO: Saznajemo zašto je prošlo vrijeme jeftinih cijena i tko je glavni krivac za poskupljenja

Autor: Ivana Jurišić

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja u prošlom tjednu.

I dok se u Hrvatskoj raspravljalo o prijedlogu proračuna za 2022. godina, u najvećoj ekonomiji svijeta su zabrinuti jer oporavak od pandemije ne ide tako dobro kao što su očekivali. Osim inflacije, brine ih i zaposlenost, odnosno nedostatak iste.

Naime, u petak je objavljeno da je u prošlom mjesecu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 210.000, znatno manje nego mjesec dana prije i manje od očekivanih 530.000.

Usporava se oporavak američkog gospodarstva

To bi moglo značiti da se usporava oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize, a oporavak bi se mogao dodatno usporiti, ako američka središnja banka uskoro zaoštri monetarnu politiku.

Izreka “kad Amerika kihne, svijet dobije prehladu”, danas možda nema težinu kao što je imala, ali to ne znači da svijet s nervozom ne prati što se događa u drugom najvećem gospodarstvu svijeta.

Ekonomski analitičar ipak napominje kako je globalizacija u zadnjih 20 godina puno toga promijenila i kako ta izjava nema toliku težinu, kao što ju je imala 20. stoljeću:

“SAD tradicionalno imaju niske stope nezaposlenosti jer kod njih prevladavaju mikro tvrtke s do 10 zaposlenih i samozapošljavanje, te se kretanja s tog tržišta u pravila ne prelijevaju na Europu”, napominjući kako na svijet sve manje utječe i inflacija i kretanje BDP-a u SAD-u.

“Sve manjem utjecaju Amerike na svjetsko gospodarstvo je kumovao i Donald Trump sa svojom politikom America First (Amerika prva) zbog čega se Amerika okrenula sebi”, govori.




Ističe kako ni ono što se događa u Americi ni kako ono što se događa u Kini neće toliko utjecati na europsko, a samim time i hrvatsko gospodarstvo.

“Kina je posljednjih godina zbog prezaduženosti javnog sektora i usporavanja stranih ulaganja upala u duboke strukturne probleme. Ljudi žele zarađivati bolje te u Kini više ne mogu računati na jeftinu radnu snagu koja je vukla njihov rast”, govori.

“Ljudima u azijskim zemljama je dosadilo biti jeftina radna snaga. Žele živjeti bolje, imati više novca, bolju infrastrukturu, bolje zdravstvene usluge, te je posve sigurno da je era jeftinih troškova u Aziji koja je u zapadnim zemljama inflaciju držala niskom sada gotova”, uvjeren je.

Napominje kako je pandemija donijela neke tektonske promjene te je uvjeren da će cijene, a s tim i inflacija, sada rasti.




“Europljani i Amerikanci nemaju pravo živjeti na jeftinoj radnoj snazi iz Azije i vrijeme je da počnu plaćati punu cijenu proizvoda s istoka”.

Bolja zaštita od zlata?

Jedan od najuglednijih svjetskih investitora Paul Tudor Jones kaže da kriptovalute vidi kao bolju zaštitu od inflacije od zlata. Koliko su inflacija i kriptovalute povezani, najbolje se vidjelo u srijedu, 10. studenoga, kada je samo pet minuta nakon što je objavljen podatak o inflaciji u SAD-u bitcoin uzletio na svoju rekordnu vrijednost od 69.044 dolara.

Izgleda kako je u 21. stoljeću zlato kao ulaganje koje štiti od inflacije izgubilo svoju privlačnost te je izgubilo osam posto na vrijednosti ove godine u usporedbi s čak 200 posto jednogodišnjeg uzleta bitcoina.

Znači li to da dok cijene skaču svi trebamo kupovati bitcoin, pitamo analitičara:

“Ogroman rast bitcoina je posljedica ogromne akumulacije štednje na svim financijskim tržištima, a nedovoljnih investicija. Ljudi tako dok su kamate na povijesno niskim razinama, ulažu u neke derivirane proizvode”, govori Novotny.

Upozorava kako ljudi i kad ulažu u zlato, ne dobivaju prave zlatne poluge već neki tamo certifikat da zlatne poluge postoje.

“Takva alternativna ulaganja iza kojih ne stoji nekakva realna vrijednost su fenomen 20. st. koji se ne može regulirati jer će uvijek postojati neka zemlja koja će biti utočište za takve investicije”, govori ističući kako su one nastale kao špekulativno ulaganje i tako će se nastaviti.

“Oko 80 posto svjetske štednje je u eurima i dolarima. Ljudi koji ulažu u kriptovalute trebaju znati da je ulaganje u njih rizično jer tu nema fundamentalne vrijednosti koja se može mjeriti”.

U svakom slučaju, kaže Novotny, dok potražnja za njima raste, njihova vrijednost će rasti. A na tržištu je trenutačno jako puno novaca.

Cijene će sigurno rasti

Fedov guverner Jerome Powell je prošlog tjedna za vrijeme polugodišnjeg izvještaja pred američkim Senatom rekao kako je vrijeme da se prestane govoriti da je inflacija prolazna te da će njihov program otkupljivanja obveznica završiti ranije nego što se to očekivalo.

Novotny odgovara kako bez obzira na njegove riječi, nitko ne može znati što će biti s cijenama u budućnosti jer su one rezultat ponude i potražnje.

“Trenutačni rast cijena je rezultat je nedovoljne ponude robe, a velike potražnje”, govori.

Napominje kako jednostavna definicija inflacije kaže ako ima novca na strani potražnje. cijene će na strani ponude rasti.

“Problem koji u ovom trenutku postoji, a koji nije zanemariv, je što u svijetu trenutačno postoji velika količina novca koja traži utočište. Riječ je o novcu koji je emitiran za vrijeme posljednje krize 2009., a i sada u pandemiji. I europska središnja banka je svojom nekonvencionalnom monetarnom politikom kreirala veliku količinu novca, koji je sad potrebno sterilizirati”, govori.

“U ovom trenutku monetarna politika ne može napraviti puno toga kako bi djelovala na inflaciju. Ona može početi djelovati kad inflacija pređe 10 posto smanjivanjem količine novca”, ističe Novotny upozoravajući kako novčana masa nikad ne bi smjela rasti brže od ekonomske aktivnosti:

“To se dogodilo u SAD-u i vidimo što se sad događa. Povećavanje novca u optjecaju nije uvijek loše, 2009. godine je na taj način vjerojatno spašena svjetska ekonomija. Sad je pitanje hoće li taj strukturni problem nadjačati problem koji je nastao nedostatkom roba i hoće li on uzrokovati trajan rast cijena usluga i roba ako se proizvodnja iz Azije vrati i Ameriku i Europu. U svakom slučaju, to će biti veliki izazov na koji monetarna politika u ovom trenutku nema još nema odgovora“.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.