Screenshot/Youtube

Igor posadio svima dobro poznatu biljku i odlično zarađuje: ‘Sve nam se isplatilo’

Autor: Z.S.

Divlji šipak, botanički poznat kao Rosa canina, je grmasta biljka koja se često nalazi uz rubove šuma, obalne dijelove, pašnjake i zapuštena područja diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Ova biljka ima mnoge zdravstvene benefite te je poznata po svojim plodovima, šipurku, koji se često koristi u kulinarstvu i prirodnoj medicini.

Šipurak je bogat vitaminom C, antioksidansima, vitaminima A, E i K, te esencijalnim mineralima poput željeza, kalcija i kalija. Visok udio vitamina C u šipku čini ga izvrsnim izvorom za jačanje imunološkog sustava i borbu protiv prehlade i gripa.

Jedan od razloga zbog kojeg je šipak popularan jest činjenica da se vitamin C u njemu ne uništava visokim temperaturama ili procesom kuhanja, što ga čini idealnim sastojkom za pripremu raznih proizvoda poput marmelada, džemova, vina ili likera.


Divlji šipak, Foto: Goran Sebelic / CROPIX

Dvije priče iz susjedstva

Osim toga, čaj od divljeg šipka je također popularan jer pruža brojne zdravstvene koristi, uključujući jačanje imunološkog sustava, smanjenje upala i poticanje zdravlja kože. Šipurak je stoga cijenjen ne samo zbog svoje nutritivne vrijednosti već i zbog raznovrsnih načina na koje se može konzumirati i koristiti u pripremi hrane i pića.

A dvije priče iz susjednih nam zemalja govore da se od uzgoja ove biljke može i lijepo zaraditi. Tako je nedavno Salih Đelilović je 72-godišnji poljoprivrednik iz okolice Bugojna ispričao kako mu on donosi zaradu od oko 9.000 eura.

“Kvaliteta mog šipka je odlična. To je sve prirodno i neprskano. Zato dolaze brojni ljudi da kupuju moj šipak i da od njega prave džem. Prošle godine sam pedeset posto uroda prodao građanima. Naplaćivao sam kilogram po dvije marke, a na tržnici se kretao između dvije i pol do tri marke.




Pet kilograma šipka je dovoljno za jednu četveročlanu obitelj da imaju džem tijekom cijele godine. Također, a ja to radim, šipak se može samljeti u brašno, i onda ujutro popijete dvije žličice tog brašna s vodom, to je iznimno zdravo, to su mi potvrdili liječnici. Čisti vitamin C, neprerađen. Imam 72 godine, a do sada nisam uzeo nijednu tabletu u životu, nijedan lijek”, objasnio je poljoprivrednik za YouTube kanal Srednja Bosna danas.


Divlji šipak. Foto: Emica Elvedji / CROPIX

Nije znao ništa

A Igor Petrović iz Mladenovca u Srbiji započeo je s plantažnim uzgojem šipurka 2010. godine. “U tom razdoblju, informacija o samom uzgoju bilo je vrlo malo, osim stranih tekstova. U Srbiji je bilo teško pronaći nekoga tko bi mogao pružiti više informacija. Ideja je bila udružiti se s još dva prijatelja kako bismo dobili veću količinu”, rekao je za Kurir.

“Kada sam ostao sam s nasadom, prioriteti su se promijenili, usredotočili smo se na preradu. Dobili smo podršku od Enece iz Niša, kupili smo prvi pasirku i tako započeli našu priču o preradi šipurka”, dodao je i otkrio da supruga sudjeluje u cijelom procesu.




“Imamo sezonske radnike, uglavnom za berbu, ali s obzirom da se sada bere strojno, sve je manja potreba za radnom snagom jer trenutno sami zadovoljavamo sve potrebe u proizvodnji. Naglašavam da je ovo obiteljski posao i da imamo automatizirani proizvodni proces”, istaknuo je i naglasio kako se sve isplatilo u četvrtoj godini, ali i da danas uz znanje i tehnologiju, to može biti i puno brže.

Koliko je investirao

“Kako nisam imao ništa, moja prva investicija bila je parcela koju sam tada kupio za 2.000 eura po hektaru, čizme i motika (ne sjećam se njihove cijene), a sadnice smo platili 400 eura. U početku smo besplatno davali pulpu od šipurka samo kako bismo ljudima pokazali razliku između čiste pulpe i mješavina koje su se uglavnom nalazile po tržnicama. Sve nam se isplatilo u četvrtoj godini”; kazao je napominjući kako se danas nasad šipurka može se isplatiti u drugoj godini.

Jedva završio srednju školu, a živi kao kralj: Zidar otkrio koliko zarađuje mjesečno

“Prinos na jednom hektaru može biti do 5 tona, cijena ove godine je išla od 100 (0,85) do 150 dinara (1.30 eura) po kilogramu. Strojna berba košta 500 eura po hektaru. Sve ostale radnje oko nasada ne prelaze 500 eura. Naravno, ovisi o tome imate li vlastitu mehanizaciju”, rekao je.

Što se tiče proizvoda, u svojoj trgovini u ponudi su čaj od šipurka (500 dinara, oko 5 eura), pulpa (melasa) od šipurka (800 dinara, oko 7 eura), ulje od koštice šipurka i ulje od koštice šipurka s dodatkom eteričnog ulja aloe vere, po cijeni od 2.000 dinara (oko 17 eura).

Autor:Z.S.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.