Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

IDU LI KAMATE U NEBO? Otkrivamo što čeka Hrvatsku i trebate li biti zabrinuti ako imate kredit

Autor: Ivana Jurišić

Svijet je prije nekoliko dana šokirala vijest da je Engleska banka podigla svoje kamatne stope za 0,15 postotnih bodova dovukavši kamatne stope na razinu od 0,25 posto. Ona je prva velika banka koja je to napravila, a razlog je naravno inflacija.

Inflacija raste velikom brzinom u cijeloj Europi, a ništa bolje nije ni u Hrvatskoj. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su cijenu u studenome u Hrvatskoj na godišnjoj razini rasle 4,8 posto, što je najviša stopa rasta u 9 godina. Puno nije bolje ni u ostatku svijeta. Sjedinjene Države su u studenome zabilježile rast cijena od 6,8 posto, a Velika Britanija rast od 5,2 posto.

I predsjednik američkog Fed-a Jerome Powell je poslao jasnu poruku kako je sljedeće godine kraj eri rekordno niskih kamata.

Naime, od ožujka 2020. godine, kada su vlade širom svijeta zatvorile gospodarstva kako bi usporilE širenje Covid-19, kamatne stope su bile blizu nule. No Fed je u srijedu najavio da bi njegova referentna kamatna stopa od slijedeće godine mogla porasti na 0,9 posto. Taj nagli zaokret, u vrijeme kada se inflacija ubrzava, mogao bi imati velike posljedice za svjetsko gospodarstvo.

Oprezna retorika

“To nije preveliko iznenađenje, a iznenađenje ne predstavlja niti najava ubrzanog usporavanja monetarne ekspanzije. Guverner Powell je o tome već govorio nakon što je u studenome objavljen prvi plan stezanja – smanjenja kvota otkupa obveznica”, govori ekonomski analitičar Velimir Šonje napominjući kako je retorika američkog Fed-a još uvijek jako oprezna:

“Spominju se rizici vezani uz covid i činjenica da tržište rada još nije dostiglo razinu pune zaposlenosti, što zapravo znači da stope zaposlenosti još nisu došle do pretpandemijskih razina”.

Što se tiče Europske središnje banke (ESB), ona je u četvrtak objavila da će u ožujku sljedeće godine okončati krizne poticaje gospodarstvu eurozone i potom pojačati standardne mjere potpore zbog neizvjesnosti koju stvaraju nove varijante koronavirusa. Također, ESB je još uvijek zadržao negativnu kamatnu stopu na depozite, od minus 0,5 posto, i ključnu kamatnu stopu od nula posto, ponovivši da će ostati na toj razini sve dok inflacija ne dosegne dva posto “znatno” prije kraja 2023. godine, i ne zadrži se na toj razini.




“Kao što se moglo i očekivati, nema ni traga najavama povećanja kamatnih stopa, kao što je bilo i za očekivati“, napominje Šonje.

Ističe kako je tržište rada u europodručju u boljem stanju nego ono u Sjedinjenim Državama, gospodarska aktivnost u europodručju nije toliko vibrantna kao u SAD-u:

“Europska središnja banka mora voditi računa o visokozaduženim državama čije su obveznice jako osjetljive na nagle promjene monetarne politike, pa je i to jedan od razloga što ESB efektivno ništa ne mijenja u monetarnoj politici”, ističe Šonje.




Najniže razine u povijesti

A što je sa Hrvatskom koja je nešto više od godine dana udaljena od ulaska u eurozonU?

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) za Dnevno odgovaraju kako je visina kamatnih stopa poslovnih banaka u Hrvatskoj, koje su u ovom trenutku na povijesno niskim razinama, direktno povezana s monetarnom politikom Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

“Inflacijski pritisci u ovom trenutku ukazuju na prolazno ubrzanje koje je uzrokovano oporavkom nakon pandemijske resecije te vjerujemo da će se ukupna stopa inflacije normalizirati u sljedećoj godini, a shodno tome da kratkoročno neće doći do rasta kamatnih stopa”, kažu.

Ističu kako konačan odgovor ipak ovisi o nositeljima monetarne politike, koji u ovom trenutku analiziraju snagu utjecaja rasta cijena i pandemije koronavirusa na ekonomski sustav.

“Prilikom donošenja odluka kreatori monetarne politike će voditi računa o nizu faktora poput europskog gospodarstva koje se još uvijek oporavlja od posljedica pandemije, ali i velikom broju država s visokim javnim dugom na koje bi uvjeti visokih kamatnih stopa negativno utjecali. Prema osnovnom scenariju Europske središnje banke (ESB) u 2022. godini ključne kamatne stope eurozone trebale bi se zadržati na postojećim razinama unatoč jačanju inflatornih pritisaka jer ESB ocjenjuje da je rast cijena prolazne naravi”.

Ipak, upozoravaju kako s obzirom na to da su kamatne stope dosegle najniže razine u povijesti, izvjesno je da će dugoročno gledajući u nekom trenutku doći do određenog rasta referentnih kamatnih stopa, ali vjeruju da će taj rast biti postepen i neće ugroziti kreditnu sposobnost klijenata.

“Važna činjenica je da je većina potrošača u Hrvatskoj u velikoj mjeri zaštićena od rasta kamata s obzirom na to da koriste kredite s fiksnom kamatnom stopom ili kombinaciju fiksne i varijabilne kamatne stope. Prema podacima HNB-a dvije trećine kredita, odobrenih uz varijabilnu kamatnu stopu ili uz fiksnu u razdoblju kraćem od dospijeća, vezana je uz NRS (Nacionalna referentna stopa) što znači da bi se eventualno zaoštravanje uvjeta financiranja na inozemnom tržištu prenosilo sporije i time dodatno zaštitilo dužnike u Hrvatskoj”.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.