Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL

HUP: ‘Hrvatski poduzetnici imaju veliki ulagački potencijal i spremni su na realizaciju konkretnih projekata’

Autor: Sanja Plješa

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u utorak je održala konferenciju za novinare.

Predstavljeni su rezultati istraživanja koje je HUP proveo među poduzetnicima o investicijskom potencijalu sredstava iz fondova Europske unije.

U HUP-u ističu kako je istraživanje pokazalo da hrvatski poduzetnici imaju veliki ulagački potencijal te su spremni realizirati konkretne projekte.

HUP je u veljači proveo anketu među poduzetnicima kako bi se utvrdila spremnost i investicijski potencijal privatnog sektora, a ususret novom programskom razdoblju.

“U anketi je sudjelovalo više od 1.700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, a rezultati su potvrdili ranije HUP-ove stavove o tome da je upravo privatni sektor taj koji je za investicije u velikoj mjeri spreman već danas. Rezultati su pokazali da više od dvije trećine ispitanika ili 68 posto ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. Upravo radi toga, HUP je i u ranijim istupima neprestano naglašavao da se minimalno 50 posto EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava. Čak 28 posto poduzetnika je na žalost istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju”, istaknula je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.

Kako su rekli, u HUP-u neprestano govore o nužnosti provedbe reformi i rezova koji bi potaknuli oporavak gospodarstva, a pandemijska kriza samo je dodatno naglasila tu potrebu.

“EU dokumenti omogućuju da se poduzetnicima otvori veći izravni prostor unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a u HUP-u očekujemo da taj postotak bude minimalno 50 posto. Važno je naglasiti i da preporuke Europske komisije za programiranje mjera NPOO-a za RH specifično adresiraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja u Hrvatskoj. To su prije svega potreba za poboljšanjem produktivnosti rada (produktivnost rada poduzeća u Hrvatskoj u prosjeku je 26 posto niža od prosjeka EU-a, a najlošiji pokazatelji odnose se na prerađivačku industriju), jača integracija digitalnih tehnologija u poduzeća i veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj kao i nefleksibilno poslovno okruženje”, rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a




Čak 94 posto ispitanih koristilo bi bespovratna sredstva, a (samo) šest posto ispitanika je iskazalo interes za financijske instrumente. Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu EU fondova putem bespovratnih sredstava u visini od 50 posto, iznosila bi 13,2 milijardi kuna, dok bi ulaganja kroz financijske instrumente bila oko 7,8 milijardi. Ukupno su razlike između bespovratnih potpora i financijskih instrumenata značajne, tj. od svih ispitanih njih 62 posto bi koristili bespovratna sredstva, a oko 30 posto ih nije spremno ulagati kroz financijske instrumente. U kontekstu vrijednosti spremnih projekata, ističu se velika poduzeća, za koje u prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je bio značajan.

Od ukupnog broja, 54 posto ispitanika je kao najveću potrebu navelo ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelilo 35 posto poduzetnika (601 poduzeće). Bitno je istaknuti da je ovom anketom potvrđena pretpostavka kako su ovo dvije najvažnije vrste ulaganja svim skupinama poduzeća bez obzira na veličinu (mikro, mali, srednji i veliki). Čak 582 poduzetnika trebaju potpore za usavršavanje zaposlenika (35 posto), pri čemu su MSP ovoj mjeri dali treće mjesto na listi prioriteta, dok su veliki poduzetnici iskazali veću zainteresiranost za ulaganjima u energetsku učinkovitost, uključujući i obnovljive izvore energije.

Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU na COVID-19 pandemiju, trebalo bi se doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ukoliko se privatan sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost tj. ako se u njega ne uloži barem polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne (krize 2008.).




Bitno je upozoriti kako se 30 posto poduzeća izjasnilo da neće moći investirati bez bespovratnih sredstava, a veliku zabrinutost izaziva podatak kako se njih 28% izjasnilo da neće preživjeti bez potpora.

“Privatni sektor ima ogroman potencijal gotovih, danas spremnih investicija koje bi uz poticaj EU sufinanciranja bile realizirane odmah. Vidjeli smo i na primjeru ove krize da su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno zemlju izvući iz problema bez obzira koliko se i oni sami nalazili u teškoj situaciji“, zaključila je Petra Sentić, direktorica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.