fbpx
Foto: Pixabay

‘HRVATSKO ZLATO’ U KINESKIM RUKAMA! Postaje nenormalno skupo, a mi se ponašamo kao da je besplatan. Pobješnjeli stručnjak objašnjava gdje griješimo

Autor: Ivana Jurišić

Nakon crnih prognoza o mogućnoj nestašici hrane, Ministarstvo poljoprivrede u ožujku je na brzinu objavilo natječaj o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice. Riječ je o mjeri 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” kroz koju je za male i srednje poduzetnike osigurano 150 milijuna kuna te 100 milijuna kuna za velike korisnike. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je 30. lipnja 2022. godine.

U međuvremenu, cijene pšenice na svjetskom tržištu divljaju. Nakon što je Indija uvela zabranu izvoza osnovnih žitarica, indeks cijena pšenice porastao je za 5.9 posto u Chicagu, što je najviše u posljednja dva mjeseca. Cijene brašna i pekarskim proizvoda svakih nekoliko tjedana idu gore, pa tako kruh plaćamo i 50 posto više nego što smo ga plaćali lani u isto vrijeme.

Indijska zabrana zabrinula je mnoge. Njemački ministar hrane i poljoprivrede Cem Ozdemir je nakon vijesti o ograničenju objavio je kako će ova odluka pogoršati stanje na tržištu pšenice koje je ionako opterećeno ratom u Ukrajini.


‘Ovo se trebalo predvidjeti’

“Ako svi počnu uvoditi ograničenja izvoza ili zatvarati tržišta, to bi pogoršalo krizu”, rekao Ozdemir.

Na pitanje je li ovaj natječaj došao kasno, Mate Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) odgovara kako je netko već odavno trebao predvidjeti ovu situaciju.

“Umjesto toga, ministarstvu je zadnjih 10 i više godina samo prioritet stočarstvo. Iako smo mi dugi niz godina vršili pritisak, do rata u Ukrajini nikoga nije bilo briga za ratarstvo. Sad je valjda ova situacija pojedine aktere u državi osvijestila da robu koja se proizvede treba i sačuvati u Hrvatskoj”, ističe Brlošić.

Bivši predsjednik HPK se pita kolika će ta mjera sada biti isplativa.

“Ove godine od tog natječaja neće biti ništa, urod od ove godine se sigurno neće uskladištiti. Nažalost, s obzirom na iskustva iz prošlih godina vjerojatno od skladištenja neće biti ništa ni sljedeće godine”, objašnjava navodeći kako zna proći i dvije godine dok se ne donese odluka tko je prošao na natječaju.

“Inflacije je takva da se može dogoditi da vam u trenutku odobrenja za investiciju treba dva puta više novaca nego kada ste se prijavljivali na natječaj. Poljoprivrednicima je u takvom slučaju  neisplativo ulaziti u takvu investiciju jer povrat neće biti realno 50 posto, nego će biti 25 posto. S obzirom na sadašnju situaciju, trebalo bi 100 dana nakon zatvaranja natječaja znati tko je prošao na natječaju kako bi se hitno krenulo u investiciju”, objašnjava.




Hrvatska pšenica u kineskim rukama

Prošle godine hrvatska pšenica je uglavnom završila u kineskim rukama. Kina je prošle godine kako bi prehranila svoju mnogobrojnu populaciju kupovala sve što je kupovati mogla, soju, kukuruz, pšenicu. Na pitanje hoće li hrvatska pšenica i nove godine završiti u kineskim rukama, Brlošić odgovara kako prema njegovim informacija dosta stranih kompanija je zainteresirano.

“Mi ne znamo kome naši poljoprivrednici prodaju svoju pšenicu, ali prodaju je. Ja danas znam po kojoj cijeni mogu prodati svoju pšenicu. Moje je samo da u sedmom mjesecu tu količinu odvedem na to otkupno mjesto. Prema posljednjim informacijama, Kina ima dovoljno zaliha pšenice za šest mjeseci za cijeli svijet, pa oni vjerojatno neće biti tako veliki kupci ove godine”, ističe Brlošić navodeći kako je naša sreća što imamo dovoljno vlastite proizvodnje pa ne moramo uvoziti sa stranih tržišta.

“Država bi u ovoj kriznoj situaciji trebala otkupiti jednogodišnju potrošnju pšenice po tržišnoj cijeni. U tom slučaju država u slučaju krize ima osiguranu prehranu stanovništva, a u slučaju da se situacija smiri uvijek može prodati tu pšenicu”, pojašnjava Brlošić.




Ograničavanje prodaje suncokretovog ulja

Mnoge države ograničavaju prodaju suncokretovog ulja. Nijemci to ulje plaćaju pet eura po litri, a s obzirom na nestašice, biti će i gore. I u Hrvatskoj je cijena suncokretovog ulja u godinu dana otišla 100 posto gore pa ga se sad u malo kojoj trgovini može naći za manje od 20 kuna po litri. Nekoć jeftina hrana, sada je sve manje dostupna većini naših građana.

Situacija je osobito zabrinjavajuća kada znamo da suncokreta proizvodimo dovoljno za pokrivanje 211,8 posto domaćih potreba. Ipak, kad je u pitanju suncokretovo ulje, ima ga dovoljno tek za 44 posto.

“Vrijeme je da hranu koji proizvodimo počnemo prerađivati kod nas, a ne je slati u inozemstvo na preradu”, govori Brlošić.

Pojašnjava nam kako mu nikako nije jasno kako se Talijanu isplati kamionom doći po pšenicu u Hrvatsku i od te pšenice proizvoditi robu visoke granične vrijednosti, a to se ne isplati u Hrvatskoj.

“Sve smo mi to imali, samo smo si dali truda sve to uništiti. Naši političari su se pokazali jako naivnima kada su mislili da je EU jedno tržište i da se uvijek možemo osloniti na nju. Ova kriza nam je pokazala kako u slučaju nevolje svaka država misli samo na sebe. Krajnje je vrijeme da to dođe i do naših glava”, zaključuje Brlošić.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.