fbpx
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

HRVATSKIM ZEMLJIŠTEM VEĆ SADA UPRAVLJAJU STRANCI! Znate li tko je najveći među njima?

Autor: Iva Međugorac

Prodaja hrvatske zemlje za naredne dvije godine mogla bi biti masovna, a u posjed će moći ući svatko tko poželi, budući da 2023. godine ističe famozni embargo na prodaju zemljišta državljanima Europske unije.

Cijene zemlje već sada počinju rasti, a neke parcele već se nude za 15.000 eura po hektaru. Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju kako hektar livade košta oko 16.730 kuna, odnosno 50 posto više nego 2016. godine, dok istovremeno najbolje kotiraju oranice za koje treba izdvojiti 25.842 kune. No, za četiri godine cijena joj je porasla za svega 20 posto, hektar pašnjaka moguće je nabaviti za 15.025 kuna te je on od 2016. godine poskupio za 40 posto.

Zabrana prodaje zemlje stranicima produljena je za tri godine kako bi se riješio problem povrata, neuređenih zemljišnih knjiga i nedovršene privatizacije, ali i to da bogati stranci ne bi pokupovali zemljišta za koja su zainteresirani naši poljoprivrednici. Sada pak iz Ministarstva poljoprivrede u razgovoru za RTL poručuju kako će Hrvatska 2023. godine biti spremna.

”Možemo primijetiti u posljednje vrijeme rast cijena poljoprivrednog zemljišta. Mi smo danas dio jedinstvenog tržišta gdje su cijene poljoprivrednog zemljišta znatno više nego u Hrvatskoj. Za očekivati je rast cijena poljoprivrednih zemljišta“, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković za ovaj medij no, za RTL Direkt oglasio se i vlasnik OPG-a Vlado Vuk koji je otkrio da se već sada svašta radi te da Slovenci preko nekih ugovora već kupuju hrvatsku zemlju, kap što to čine ljudi iz Srbije i Bosne.

Svaki osmi hektar u zakupu je u rukama stranaca

Treba međutim znati da je već sada svaki osmi hektar državnog poljoprivrednog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju u rukama stranaca koji u Hrvatskoj žive, odnosno preciznije rečeno u rukama kompanije koje su prešle u strano vlasništvo. U vlasništvu stranih privatnih ili fizičkih osoba državnog zemljišta nema radi zabrane koja je još uvijek na snazi. Inače je prema podacima iz resornog ministarstva Hrvatska vlasnica 808.009 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 398.974 ha u šumsko-gospodarskoj osnovi, odnosno tim zemljištima gospodare Hrvatske šume.

Prema tim istim podacima iz Ministarstva poljoprivrede u korištenju je 256.768,26 ha državnog poljoprivrednog zemljišta pri čemu je u koncesiju dano oko 58,4 tisuće hektara dok je ostatak u zakupu ili u privremenom zakupu. Strane pravne i fizičke osobe imaju pravo sudjelovanja na javnim natječajima za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, ali pravo prvenstva u slučaju zakupa, ali i u slučaju prodaje imaju dosadašnji posjednici, ali i vlasnici OPG-ova ili poljoprivrednih obrta koji u trenunutku podnošenja zakupa nisu napunili 41 godinu, ili su pak stočari i dio domicilnog stanovništva.

Vlada odbila Buljeve prijedloge

Trenutno je najveći koncesionar državnog poljoprivrednog zemljišta Fortenova grupa, odnosno bivši Agrokor, čiji je najveći pojedinačni vlasnik ruska Sberabank. Tvrtke u sastavu Fortenova grupe gospodare sa preko 30 tisuća hektara državnog zemljišta, a stranci koji žive u Hrvatskoj obrađuju 149,6 hektara od čega je 139.18 hektara poljoprivrednog zemljišta te nešto više od deset hekrata državnog zeljišta. Svojedobno se u Saboru raspravljalo o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je predlagač bio Mostov Miro Bulj koji je želio onemogućiti prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, međutim Vlada je Buljeve predložene izmjene odbila.

“Predloženim izmjenama svrha je onemogućiti prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim fizičkim i pravnim osobama na neodređeno vrijeme kako bi se, uz pitku vodu, šume i more, očuvao u hrvatskom vlasništvu jedan od najvažnijih resursa – poljoprivredno zemljište. Tako bi ostale pretpostavke za razvoj malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava te ekološkog i tradicionalnog načina proizvodnje”, tvrdio je  Bulj tada naglašavajući da Hrvatska ima veliki broj hektara neobradivog poljoprivrednog zemljišta koje je ekološki očuvano posebice na područjima u kojima postoji veliki odljev stanovništva kao što su Slavonija, Lika i Zagore.




“Ne srljajmo kao guske u maglu”, poručio je Bulj dodavši kako Hrvatska nikada neće biti bogata ako ne bude imala bogato selo. To je bitka za opstanak Hrvatske, ustvrdio je Bulj upozorivši da ljudi iseljavaju, a njive zjape prazne. Međutim državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, još je tada objašnjavao kako Vlada ne može prihvatiti taj zakonski prijedlog koji nije u skladu sa zakonodavnim okvirom EU jer je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu utvrđeno da strane pravne i fizičke osobe ne mogu kupovati poljopšrivredno zemljišta.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.