Hrvatskim štedišama još nisu vratili novac, ali slovenska banka nakon 30 godina ima plan

Autor: M.D.

Nakon što je Nova ljubljanska banka (NLB) pokazala interes za kupnju austrijske Addiko banke, koja je šesta po veličini u Hrvatskoj, postavlja se sve više pitanja o tome treba li se ova slovenska financijska kuća vratiti na hrvatsko tržište i hoće li joj to biti omogućeno.

Još je krajem prošle godine glavni izvršni direktor NLB-a, Blaž Brodnjak najavio da je njegova banka u mogućnosti preuzeti neku srednje veliku banku u Hrvatskoj ili neku od vodećih banaka u Srbiji. Nedavno je, pak, za Bloomberg Adriju otkrio kako ciljaju na prihode od dvije miljarde eura te dobit od milijardu eura uz rast na svim regionalnim tržištima. Čini se kako će akvizicija u Hrvatskoj biti ključna za ostvarenje ovih ciljeva, iako ih je, prema Brodnjakovim riječima, moguće postići i bez toga.

“Potpisali smo ugovor o kupovini lizing društva u Hrvatskoj i očekujemo odobrenje u narednih nekoliko tjedana, što će nam omogućiti ulazak na hrvatsko tržište putem lizinga. Međutim, to će biti manjeg opsega. Ne računamo na stvaranje velikih bilančnih suma tako, ali ako je to moguće putem lizinga, vjerujemo da će biti moguće i putem banke. Vjerujemo da će Slovenija i Hrvatska imati snage i volje prevladati prepreke iz prošlosti i omogućiti direktni ulazak na hrvatsko tržište, što će nam omogućiti izravna ulaganja u Hrvatsku. Ako se pruži prilika za direktnu kupovinu banke tamo, bit ćemo jako zainteresirani”, rekao je Brodnjak.

Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Trodesetljetna trakavica

Ponuda od 20 eura po dionici Addiko banke, probudila je dosta teška sjećanja u Hrvatskoj. Naime, NLB još uvijek nije isplatio sva dugovanja temeljem “stare devizne štednje” Ljubljanske banke. Zbog tog im razloga već 30 godina nije dozvoljeno poslovanje u hrvatskom bankarskom sektoru.

Čitava trakavica počinje raspadom Jugoslavije. Nakon proglašenja neovisnosti, Slovenija je donijela niz zakona koji su blokirali isplatu štednje klijentima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji. Još 1991. godine, Hrvatska je preuzela jamstva za devizne knjižice otvorene u Sloveniji, a dvije godine kasnije donesen je Zakon o osnivanju Fonda za sukcesiju, čime se devizna štednja izvan Slovenije interpretira u smislu podjele imovine, prava i obveza SFRJ.

Godine 1994. godine, Slovenija nacionalizira, a potom i restrukturira Ljubljansku banku, prebacivši većinu imovine u tada osnovanu NLB. Stara Ljubljanska banka, koja je tim činom ugašena, zadržala je sve obveze prema klijentima izvan Slovenije, čime su oni preko noći ostali bez devizne štednje, koja je prema procjenama Hrvatske narodne banke, iznosila tadašnjih 820 milijuna maraka, odnosno oko 420,5 milijuna eura.

Omražena banka vraća se na hrvatsko tržište: Žele preuzeti banku nastalu nakon Sanaderovih afera




Preostalo dugovanje

NLB je odbijao isplatiti novac štedišama izvan Slovenije, ali je istodobno tražio da hrvatske kompanije koje je kreditirao uredno podmiruju svoje obveze. U jednom su trenutku predložili prebijanje duga štediša dugovima poduzeća, što je hrvatska strana odbila te pokušala riješiti problem time da deviznu štednju prebace u domaće banke, a tako prenesene obveze pretvorene su u javni dug. Tako je uz štediše i država postala dužnik, a domaće banke vjerovnici. Domaće su banke cesijom većinu svojih potraživanja prema Ljubljanskoj banci prenijele na državu.

Odmah nakon slovenskog manevra kojim su se htjeli osloboditi obveza prema hrvatskim štedišama, Privredna banka Zagreb (PBZ) i Zagrebačka banka (ZABA) pokrenule su zatim između 1994. i 1996. godine čak 27 tužbi protiv stare i nove Ljubljanske banke, koje su kasnije objedinjene u 14 sporova na domaćim sudovima. Kroz te su postupke tražile povrat više od 460 milijuna eura, koliko su isplatile štedišama zagrebačke podružnice stare Ljubljanske banke.




Četiri spora su dosuđena u korist hrvatskih banaka, dok su preostali još u tijeku. Nije ih prekinuo ni bilateralni Memorandum o razumijevanju, kojeg su 2013. godine potpisali tadašnji premijeri Hrvatske i Slovenije, Zoran Milanović i Janez Janša. Dvije države su se tim dokumentom obvezale riješiti pitanje stare devizne štednje sukcesijom. NLB još treba isplatiti više od 23 milijuna eura, no to je nastojala osporiti tužbom Europskom sudu za ljudska prava koji je dosudio u hrvatsku korist.

Može li se Hrvatima ponoviti Ljubljanska banka: Malo ljudi zna da mogu do novca u tjedan dana

Odlučit će EU?

Usred tih peripetija HNB je 2000. godine ukinuo NLB-u ovlasti za rad u Hrvatskoj. U nekoliko navrata se slovenska banka raznim akvizicijama pokušala vratiti na domaće tržište, no HNB, Vlada i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) su svaki puta odbili njihove pokušaje. Pitanje je hoće li krovna hrvatska banka ovoga puta popustiti. Naime, za akviziciju Addika i ulazak na hrvatsko tržište, NLB će morati proći i analizu Europske središnje banke.

“Postupak stjecanja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji koja je već osnovana u Republici Hrvatskoj podliježe prethodnom odobrenju koje za sve države članice eurozone izdaje Europska središnja banka (ECB), s time da u postupku izdavanja tog odobrenja sudjeluje i Hrvatska narodna banka, sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama te regulatornog okvira koji definira postupke u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma”, odgovorili su iz HNB-a.

Bivši ministar financija, iz ere međudržavnog Memoranduma o razumijevanju, Slavko Linić drži da ne bi trebalo sprječavati preuzimanje Addika od strane NLB-a te da bi Europska unija trebala riješiti pitanje bivših štediša, jer je jasno da se Hrvatska i Slovenija ne mogu dogovoriti

“Sad smo unutar zajednice i naše neslaganje u tom dijelu bi ipak trebala riješiti neka od institucija EU-a. Oni moraju osigurati našim štedišama isti status kao i slovenskima. Na tome treba inzistirati i vrlo jasno reći da je to nejednakost unutar europske zajednice i preferiranje jednih građana na štetu drugih”, zaključuje Linić.

Autor:M.D.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.