Hrvatske obitelji nikad nisu jele više smrznutog povrća: Evo koji je razlog iza toga

Otkako je inflacija počela rasti, kupci su znatno promijenili svoje navike. Najnovije istraživanje agencije GfK provedeno ovoga proljeća pokazuje da kupujemo manje svježih namirnica poput sira, mlijeka, svježeg voća, svježeg povrća i svježeg mesa nego prijašnjih godina, dok se bilježi porast potrošnje smrznutog voća i povrća, gotovih i polugotovih jela, mahunarki, jaja, biljnih namaza, zamjena za meso i mliječnih proizvoda, pokazuje istraživanje agencije GfK provedeno ovoga proljeća.

Budžet nedostatan u odnosu na potrebe

Jutarnji list izvještava da čak 44 posto Hrvata smatra kako je njihov kućni budžet nedostatan u odnosu na potrebe, dok 37 posto smatra da je dovoljan samo za pokrivanje osnovnih potreba. U usporedbi s drugim europskim zemljama, samo 19 posto građana smatra da imaju dovoljno novca za sve potrebe, dok je u drugim zemljama taj udio viši – 25 posto u Češkoj, 30 posto u Austriji i čak 42 posto u Danskoj.

Tri od pet građana (62 posto) zabrinutost za budžet svrstava među tri najveće brige, što je 11 postotnih bodova više od europskog prosjeka. Taj se strah dodatno pojačao zbog inflacije pa je to, objašnjava voditelj poslovnog razvoja u GfK Mladen Kožić, neizbježno utjecalo i na kupovno ponašanje u Hrvatskoj.

Strah od financijske nesigurnosti i nedostatka sredstava za osnovne potrebe utječe na kupovno ponašanje u Hrvatskoj. Inflacija se pokazala kao ključni faktor, s potrošačkim cijenama koje su u kolovozu bile 7,8 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U kategoriji hrane, pića i duhana zabilježen je još veći rast, čak 10,1 posto na godišnjoj razini.

Kako smanjiti troškove

Kako bi se nosili s rastućim troškovima, građani traže načine kako smanjiti troškove, a jedan od načina je povećanje potrošnje jeftinijih i dugotrajnijih proizvoda te smanjenje potrošnje svježih i skupljih namirnica.

Gdje navečer odlazi neprodani kruh? Evo čega su se sjetili trgovački lanci

Ovaj trend ne samo da odražava zabrinutost građana zbog financijske situacije nego i utječe na naše prehrambene navike i izbor proizvoda koji završavaju u našim košaricama.