Hrvatska u samom vrhu Europe po jednoj procjeni: Europska komisija objavila zanimljiv podatak

Hrvatska bi u 2024. godini trebala biti u skupini zemalja s najvećim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u cijeloj Europskoj uniji. Tako sugeriraju jesenske gospodarske prognoze Europske komisije, koje predviđaju rast našeg gospodarstva za 2,6 posto u ovoj i 2,5 posto u sljedećoj godini.

Iako je to nešto bolje od proljetnih prognoza, još uvijek je ispod očekivanja Vlade, koja predviđa rast gospodarstva od 2,8 posto, kao i ove godine. Prema procjenama EK, najbrži bi realni rast trebalo pokazati gospodarstvo Malte (četiri posto), a zatim Irske, Poljske, Rumunjske i Cipra.

Procjena Europske komisije: Rast hrvatskog BDP-a drugi najviši u Europskoj uniji

Premijer Plenković je komentirao ove podatke, rekavši kako je ovaj rast potaknut potrošnjom te dodavši da očekuje i pad inflacije. Prema prognozama EK, ona će ove godine u Hrvatskoj ostati iznadprosječna –  8,1 posto, što je 2,5 postotna boda više od prosjeka eurozone. Sljedeće se godine, pak, očekuje pad inflacije na 2,5 posto, dok bi inflacija u eurozoni trebala iznositi 3,2 posto. Ovdje se situacija promijenila, s obzirom na to da Vlada nije bila toliko optimistična u vezi inflacije, s obzirom na procjenu o godišnjoj stopi od 3,1 posto.

Skepsa u procjenama

Dio domaćih stručnjaka iskazivao je skepsu prema ovim procjenama, zbog podcjenjivanja službene inflacije i deflatora BDP-a, što za posljedicu daje precijenjenu stopu realnog rasta. Gospodarske djelatnosti kod kojih je jasna razina stvarne aktivnosti i cijena su ove godine u padu, dok su one grane kod kojih ti podaci nisu toliko jasni rastu, piše Poslovni dnevnik. To se ponajprije vidi kod bruto dodane vrijednosti u financijskim djelatnostima.

Neki tvrde da uz pad poljoprivredne i industrijske proizvodnje (-0,7 posto u prvih devet mjeseci) i pad robnog uvoza (-3,1 posto) nije zabilježen rast potrošnje, niti gospodarske aktivnosti kakve procjenjuje BDP. Hrvatska navodna banka procjenjuje da bi se tekuća aktivnost u odnosu na drugi kvartal ove godine trebala realno smanjiti za 0,2 posto, što bi na godišnjoj razini značilo rast od dva posto.

Tu procjenu HNB temelji na blagom rastu obujma industrijske proizvodnje u rujnu, solidnim prometom od trgovine na malo, rastom građevinske aktivnosti, ali i boljom turističkom posezonom. EK drži da bi dinamika rasta našeg BDP-a trebala biti podržana povećanjem osobne potrošnje, rastom plaća, ulaganjima potaknutima novcem iz europskih fondova te rastom zaposlenosti, odnosno padom nezaposlenosti koja se procjenjuje na 6,2 posto u sljedećoj i 5,8 posto u 2025. godini.

Rizik inflacije

Inflacija bi se, pak, prema procjenama iz Bruxellesa, trebala smiriti nižim cijenama energije i neprerađene hrane. To potvrđuju i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) po kojima je stopa inflacije u listopadu bila 5,8 posto u odnosu na isti mjesec lani. No, inflaciju cijena usluga moglo bi biti nešto teže smanjiti. Upravo to je i glavni rizik za procijenjene gospodarske izglede.

“Ako se povećanje plaća intenzivira, nakon što je već rezultiralo relativno višim rastom jediničnih troškova rada, to bi moglo dovesti do spirale plaća i cijena, a taj bi se rizik mogao povećati ako se pritisci na troškove plaća ne apsorbiraju kroz profite poduzeća koji su porasli 2022. i početkom 2023. U takvom scenariju trgovinska bi se bilanca mogla pogoršati zbog snažnog rasta domaće potražnje, dok bi cjenovna konkurentnost mogla biti ugrožena”, zaključak je prognoza EK za našu zemlju.

Rast deficita

S druge strane, povećanja plaća u javnom sektoru, socijalnih, ali i neoporezivih naknada stvara pritisak na proračunske rashode. Deficit bi se, prema procjeni EK, sljedeće godine trebao povećati na 1,8 posto BDP-a, unatoč velikom rastu prihoda u ovoj godini i proračunskom plusu u prošloj.

Sever skrenuo pažnju na ono što prijeti Hrvatima: ‘To će dobiti umjesto povećanja plaća’

To je i dalje bolje od većine drugih članica EU, ali zabrinjava to što je EK u svoje procjene uključila učinke ukidanja mjera za blažavanje vosikih cijena energije, koje bi se trebale smanjiti s 1,8 na 0,5 posto BDP-a. Inače, gospodarstvo bi u EU, ali i u eurozoni trebalo rasti svega 0,6 posto, dok bi sljedeće godine taj rast trebao biti izraženiji – 1,3 posto u EU i 1,2 posto u eurozoni.