Foto: Unsplash/Ilustracija

Hrvatska u nezavidnoj poziciji, problemi bi mogli eskalirati: ‘Nadam se da će se naši vratiti’

Autor: Dnevno.hr

Hrvatska, kao i sve druge europske zemlje, unatoč prijetnji recesije, imaju kroničnih problema s nedostatkom radne snage. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno je u Lijepoj našoj 113.284 nezaposlenih osoba, no otvorenih radnih mjesta je svega 17.937.

Ipak, domaći poslodavci sve češće posežu za stranim radnicima, jer na domaćem tržištu ne mogu pronaći kvalificiranu radnu snagu. Tako je do 31. listopada, prema podacima MUP-a, izdana 147.301 dozvola za boravak i rad, što je 40 posto više nego lani. Procjene glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Gordana Stojića govore kako bi sljedeće godine moglo biti izdano više od 200.000 radnih dozvola. Štoviše, on procjenjuje da će do 2030. godine svaki četvrti radnik u Hrvatskoj biti stranac, piše Poslovni dnevnik.

Te procjene su temeljene na pretpostavljenom prosječnom godišnjem rastu gospodarstva od 2,5 posto u sljedećih sedam godina, ali i već viđenim obrascima iseljavanja i pada nataliteta. Domaći su radnici nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju iselili u inozemstvo, gdje su plaće i radni uvjeti bolji, pa je na kraju ipak postignut konsenzus za uvozom radne snage.

Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX

Probijeni rekordi

Unatoč tome, pa i najavljenom uvozu radnika bez potrebe za izdavanjem radne dozvole, i dalje postoje problemi s pronalaskom radne snage. Tako je i, primjerice, u Njemačkoj, gdje unatoč stečajevima trgovačkih lanaca i padom građevinskog sektora nedostaje oko dva milijuna radnika. Doduše, sindikalisti se pitaju je li uvozom stranih radnika usporena mogućnost rasta plaća, a s druge strane sve se više postavlja pitanje njihovih prava u Hrvatskoj.

Najviše stranih radnika u nas nedostaje u turizmu i graditeljstvu. Kako je turistička sezona gotova, manjak radnika se ne osjeti toliko, jer većina stranih, ali i domaćih radnika radi sezonski. No, kako je tendencija širenje turističke sezone na cijelu godinu, ovo bi se uskoro moglo itekako osjetiti.

Neće vjerovati svojim očima: Evo koliko stranih radnika bi moglo doći u Hrvatsku




Tako je u graditeljstvu do kraja listopada ove godine izdano nešto više od 57.300 radnih dozvola, dok u turizmu ta brojka premašuje 42.300. Doduše, zbog drastičnog pada broja izdanih radnih dozvola i prekida velikog broja projekata u građevinskom sektoru u Njemačkoj, neki zazivaju i povratak naših radnika. No, zasad nema naznaka da bi se to zaista moglo i dogoditi, iako posla ima i kod nas, naročito oko obnove nakon potresa.

“Poslovi u graditeljstvu su se povećali, posebno s obnovom i projektima koji se financiraju iz europskih fondova, izvjesno je da će potražnja za radnicima u ovom sektoru samo rasti”, poručio je predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva, Mirko Habijanec.

Milena i Manuel žrtve su velike stambene krize u Europi: Troškovi im naglo porasli za 85 tisuća eura




Strani radnici su nam susjedi

Dodaje i kako su plaće u građevinskom sektoru u Hrvatskoj na razini od 60 posto njemačkih. No, za razliku od “bauštele”, radnici na domaćim gradilištima imaju pravo na brojne neoporezive dodatke na plaću, koji se, usput budi rečeno, povećavaju. Problematičan je jedino “rad na crno”.

Radne dozvole su ove godine izdane u svim hrvatskim županijama. Iako je opći dojam kako je sve više radnika iz Azije, statistika pokazuje kako radne dozvole i dalje u najvećoj mjeri dobivaju naši susjedi iz Bosne i Hercegovine (33.422) i Srbije (21.757). Tek nakon njih slijede Nepalci (18.603 radnih dozvola) i Indijci (12.686 radnih dozvola).

Poslodavci u građevinskom sektoru i dalje preferiraju radnike iz susjedstva koji su stručniji i kvalificiraniji, a i birokracija je u njihovom slučaju jednostavnija. No, Habijanec se nada kako će se dio naših građevinara iz Njemačke vratiti, jer je zamijećen pad potražnje za stranim radnicima. Usput dodaje da je gotovo 50 posto radnika na hrvatskim gradilištima iz Azije.

Hrvatska odavno nije vidjela ovako loše brojke: Čeka li nas val otkaza

Jagma za radnom snagom

Ipak, neminovno je da će nam gospodarstvo i dalje ovisiti o stranim radnicima, zbog čega poslodavci traže daljnje korekcije zakonodavstva. Lista njihovih zahtjeva je duga; od proširenja liste deficitarnih zanimanja, produljenja radnih dozvola na dvije ili tri godine, olakšavanja promjene zanimanja ili poslodavca. Slične su korekcije učinjene u Sloveniji, gdje je udio stranih radnika veći od 16 posto, dok je u Hrvatskoj, prema procjenama HUP-a, između pet i šest posto.

I ostatak Europe je također u potrazi za stranim radnicima, koje privlače raznim stimulacijama i lakšim pristupom tržištu rada. Tako će Hrvatska biti u nezavidnoj poziciji, jer je uvijek moguć nastavak egzodusa domaće radne snage u inozemstvo, a pitanje je koliko je Hrvatska primamljiva stranim radnicima, pogotovo onima visokokvalificiranima, u odnosu na druge države.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.