Foto: Pixabay

HRVATSKA U DIGITALNOJ KONKURENTNOSTI NAJGORA U EUROPI: Znamo i krivca, a nisu Mate Rimac i Infobip

Autor: Ivana Jurišić

Prije nekoliko dana je objavljeno kako je Hrvatska zauzela 55. mjesto od ukupno 64 vodeće svjetske ekonomije na najnovijoj IMD – Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2021. koju je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, partner-institut Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne.

Hrvatska je na ljestvici najbolje pozicionirana u stupu znanja (47. na ljestvici), a najlošije u spremnosti za budućnost (60. na ljestvici). Naša zemlja se tako na ljestvici koju predvode Sjedinjene Države, našla odmah iza Ukrajine, a ispred Meksika.

U početku smo bili bolji od njih

U isto vrijeme, nama susjedna država, udaljena od Zagreba jedva tridesetak kilometara, od Hrvatske je na toj ljestvici bolja za čak dvadeset mjesta. Loše su to vijesti za Hrvatsku ne samo zato što smo tako blizu, već i zbog toga što su nam startne pozicije prije 30-ak godina bile vrlo slične.

Naime, dvije najnaprednije republike u bivšoj državi svoj su neovisni put započele iste godine. Hrvatska je u međuvremenu prošla puno gore od Slovenije jer se od 1991. do 1995. godine našla u ratnom vihoru, ali usprkos tome ostaje pitanje kako to da su naši susjedi 30 godina nakon toliko bolji od nas. Od Domovinskog rata je ipak prošlo već 26 godina.

Kako to da je Hrvatska na ovoj ljestvici gora od svih zemalja EU pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja koji nam objašnjava kako su Slovenija i Baltičke zemlje desetak godina prije Hrvatske započele s digitalizacijom javne uprave i zato su oni danas 20 mjesta bolji od nas:

“Žalosno je što je Hrvatska prije 20-30 godina bila u prednosti u odnosu na Sloveniju i Estoniju jer smo imali bolju i snažnije razvijenu digitalnu infrastrukturu”, objašnjava Novotny.

Ističe kako smo i danas što se tiče infrastrukture u određenoj prednosti jer neke statistike govore da Hrvatska ima najviše digitalne infrastrukture po glavi stanovnika u Europi.




“Ali digitalna infrastruktura je slična cestovnoj. Možete je vi izgraditi, ali ako se nitko ne vozi po njoj, nema nikakve koristi od nje. A upravo je to ono što se našoj zemlji dogodilo u prošlosti, imali smo infrastrukturu koju nitko nije koristio”, kaže.

Javni sektor stoji na mjestu

I dok su naši mediji posljednjih mjeseci puni priča o poslovnim uspjesima naših informatičkih tvrtki, dok je privatni sektor napredovao, javni je stajao na mjestu. Novotny ističe kako je upravo to razlog zbog kojeg je Slovenija 20 mjesta bolja od Hrvatske.

“Slovenska vlada je 10 godina prije hrvatske osigurala da 90 posto njihovih javnih usluga bude dostupno putem interneta, dok Hrvatska još nije to napravila. Iako se stvari polako miču s mrtve točke, ministarstva i vladine agencije još uvijek imaju zastarjelu informatičku strukturu. Mirovinski sustav je tu posebno zaostao i vrijeme je da se stvari pokrenu”.




Novotny ističe kako je poseban problem što u Hrvatskoj javni sektor čini oko 50 posto svih ekonomskih aktivnosti:

“S jedne strane imamo višak ljudi u javnom sektoru, s druge strane imamo manjak u mnogim drugim sektorima”, kaže.

“Jedan takav sustav je sigurno teško mijenjati, osobito kad znamo da digitalizacija znači nestanak radnih mjesta u javnom sektoru isto kao što se dogodilo u bankama koje su već odavno prošle digitalizaciju. Taj proces transformacije je sigurno bolan, ali će ga i Hrvatska morati proći, kao što su ga prošle i druge zemlje u EU,” zaključuje Novotny.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.