fbpx
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

EVO ZAŠTO ZAOSTAJEMO! Hrvatska je u ovome dobra, ali samo kada se uspoređuje sa Srbijom i BiH

Autor: Adriano Milovan

Hrvatska po izdvajanjima za istraživanje i razvoj kaska za najvećim brojem drugih europskih zemalja, što već sada jako ograničava njen razvitak, a u budućnosti će nas, nema sumnje, u razvoju kočiti još i više.

Ocjena je to koja proizlazi iz podataka Eurostata o ulaganjima u istraživanje i razvoj. Prema posljednjim dostupnim cjelovitim podacima, onima za 2019. godinu, EU u cjelini je za istraživanje i razvoj izdvojila oko 312 milijardi eura, ili 698 eura po stanovniku. To znači da je Unija u cjelini za ulaganja u budućnost u 2019. godini izdvojila 2,2 posto svog uložila bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Za inovacije izdvajamo samo 147 eura po stanovniku

Istodobno, Hrvatska je za istraživanje i razvoj izdvojila, prema podacima eurostatističara, oko 600 milijuna eura, ili samo oko 147 eura po stanovniku. Kada se ukupan iznos tih ulaganja stavi u omjer s BDP-om, Hrvatska sa svojih 1,1 posto BDP-a izdvajanja za istraživanje i razvoj 2019. godine, ne samo da je znatno ispod prosjeka EU, nego se nalazi u donjem dijelu Unijine ljestvice. Iza nas su, naime, samo Litva, Bugarska, Slovačka, Irska, Latvija, Cipar i Malta te Rumunjska, koja je sa svojih 0,5 posto BDP-a namijenjenih istraživanju i razvoju i inače na samom začelju ljestvice EU.


S druge strane, za istraživanje i razvoj u EU najviše izdvajaju skandinavske zemlje, te Njemačka i Austrija. Prva je Švedska, u kojoj su izdaci za istraživanje i razvoj u 2019. godini dosegli 3,4 posto BDP-a. Za nijansu manja izdvajanja za istraživanje i razvoj, 3,2 posto BDP-a, imaju Austrija i Njemačka. Slijedi Danska, s udjelom potrošnje za istraživanje i razvoj od gotovo tri posto BDP-a, kao i Belgija i Finska, u kojima su ti izdaci blizu brojke od tri posto BDP-a. Čak i susjedna Slovenija u istraživanje i razvoj usmjerava znatno veći dio BDP-a nego Hrvatska, preko dva posto.

Naša ekonomija se “specijalizirala” za turizam i ugostiteljstvo, a tu nema puno inovacija

“Mala ulaganja u istraživanje i razvoj apsolutno nas ograničavaju u daljnjem razvoju. Problem je što Hrvatska nema jaku industriju koja bi generirala ta ulaganja pa ulaganja u istraživanje i razvoj uglavnom i dolaze od države te od obrazovnih i znanstvenih institucija u njenom vlasništvu. U tom dijelu ni ne zaostajemo previše za EU. No, ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kod nas znatno zaostaju za onima u razvijenijim članicama EU”, upozorava za dnevno.hr Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Dodaje kako Hrvatskoj nedostaje niz industrija koje u svijetu generiraju ulaganja u istraživanje i razvoj, poput jake farmaceutske i kemijske industrije. To, naravno, ne znači da Hrvatska takvih industrija nema, ali znači da njihov značaj za hrvatsko gospodarstvo nije toliko velik, pogotovo ne u usporedbi s razvijenim zemljama.

Osim toga, Hrvatska za drugima kasni i u digitalizaciji. Sve to za posljedicu ima i manju primjenu umjetne inteligencije, ali i manju digitalizaciju procesa, kao i manja izdvajanja za inovacije.

Ono u čemu je Hrvatska posljednjih godina jaka su startupi koji svjetskom tržištu nude IT rješenja, poput raznih aplikacija. Radi se, pojašnjava Lovrinčević, o user friendly industriji koja, međutim, još nije dovoljno jaka da bi značajnije promijenila trendove u nas.

Umjesto toga, Hrvatska se u EU “specijalizirala” za uslužne djelatnosti, poput turizma, ugostiteljstva i trgovine, u kojima ni nema većih izdvajanja za istraživanje i razvoj. Posljedica toga su i slaba ulaganja u inovacije i budućnost.




Nemamo više jaku industriju koja bi ulagala u istraživanje i razvoj

“Struktura našega gospodarstva nije naklonjena većim ulaganjima u istraživanje i razvoj. Velika ulaganja za te svrhe karakteristična su za zemlje s jakom industrijom, koju mi nemamo, a pogotovo nemamo industriju koja bi razvijala proizvode što nedostaju svjetskom tržištu. Hrvatska, doduše, ima pojedine jake kompanije, poput onih iz prehrambenog sektora, ali tu nema toliko ulaganja u istraživanje i razvoj. S druge strane, tip usluga koji mi razvijamo ni ne traži značajnija ulaganja u te svrhe”, poručuje za dnevno.hr i analitičar tvrtki Ivica Krešić.

S druge strane, dodaje, Hrvatska se dosad pokazala dobrom u implementaciji inovacija koje su razvili drugi. No, kada je riječ o samom razvoju inovacija, tu hodamo za drugima.

Kina je i po inovacijama dostigla EU

U svemu tome, međutim, na svjetskoj sceni zaostaje i EU u cjelini, bez obzira na to što ustrajno radi na povećanju izdataka za istraživanje i razvoj. Naime, kako pokazuju podaci Eurostata, glavni konkurenti Unije za te svrhe izdvajaju znatno više od nje. Ulaganja u istraživanje i razvoj u Južnoj Koreji, primjerice, u 2019. godini su iznosila čak 4,6 posto BDP-a. Istodobno, u Japanu su, prema podacima Eurostata, ta ulaganja dosegla 3,2 posto BDP-a, a u SAD-u 3,1 posto BDP-a.




Uspon Kine doveo je i do velikog rasta izdataka za istraživanje i razvoj u toj zemlji pa se za te svrhe u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta 2019. godine izdvajalo 2,2 posto BDP-a. Kina i po tome sada već opasno puše za vratom EU.

Manja izdvajanja za istraživanje i razvoj od EU među globalnim igračima imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, oko 1,8 posto, kao i Rusija i Turska, nešto više od po jedan posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska po inovacijama dobro stoji, ali samo kada se uspoređuje sa Srbijom i BiH

Hrvatskoj kao slaba utjeha ostaje činjenica da u istraživanje i razvoj znatno manje od nje ulažu zemlje Zapadnog Balkana. Podaci Eurostata, naime, pokazuju da je Srbija za te svrhe u 2019. godini izdvajala tek 0,9 posto BDP-a. Sjeverna Makedonija samo 0,4 posto BDP-a, a Bosna i Hercegovina zanemarivih 0,2 posto BDP-a.

Unatoč i dalje slaboj poziciji na ljestvici EU, valja reći da je Hrvatska posljednjih godina znatno povećala izdatke za istraživanje i razvoj. Još u vrijeme pristupanja EU 2013. godine, naša je država i ekonomija za te svrhe izdvajala samo oko 0,8 posto BDP-a, a sada je ipak iznad jedan posto BDP-a.

No, drugi su rasli znatno brže i s puno veće startne pozicije. EU je, primjerice, još 2010. godine imala izdatke za istraživanje i razvoj ispod dva posto BDP-a. U odnosu na 2009. godinu, kada su ti izdaci imali udio u BDP-u nešto veći od 1,9 posto, Unija je ukupna novčana ulaganja u budućnost povećala, prema podacima Eurostata, gotovo za 50 posto.

U Hrvatskoj je u inovativnosti zakazao i privatni sektor

U slučaju Hrvatske, upozoravaju ekonomisti, problem ostaje što glavninu ulaganja u istraživanje i razvoj i dalje generira država i s njom povezane institucije, dok privatni sektor, iako posljednjih godina njegov udio u ulaganjima u inovacije raste, i dalje kaska za državom i državnim institucijama. U razvijenim zemljama Europe i svijeta je obratno – glavninu ulaganja u istraživanje i razvoj generira upravo privatni sektor.

Stručnjaci kažu da se tu teško može puno napraviti, budući da struktura hrvatskoga gospodarstva, u kojoj dominiraju usluge koje malo ulažu u inovacije, ne dopušta veća ulaganja privatnih tvrtki. Moglo bi se, smatra dio njih, eventualno razmisliti o poreznim olakšicama za pojedina ulaganja, ali naša dosadašnja iskustva s državnim poticajima ulaganjima u istraživanje i razvoj uglavnom nisu dala rezultate.

“Što će našim tvrtkama milijardu eura za razvoj raketnog motora kada to ne proizvodimo?!”, pita se Krešić.

Stoga će izlaz trebati tražiti u postupnoj promjeni strukture hrvatskoga gospodarstva, odnosno u njegovoj reindustrijalizaciji. Tu bi poseban značaj trebala imati ulaganja u proizvodnju, a osobito greenfield investicije, ulaganja od nule, koja za posljedicu imaju rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. Svoj dio posla morat će odraditi i privatni sektor, i to razvojem proizvoda za svjetsko tržište, za što će morati povećati izdatke za istraživanje i razvoj. U protivnom, Hrvatskoj je nastavak zaostajanja za drugima u EU sasvim izgledan.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.