Hrvatima stiglo upozorenje na crni scenarij: ‘Ako se to dogodi bit ćemo gladni’

Zbog požara u tvornici Drava International u Osijeku nastali su bojni problemi i brige. Neki više ne žele kupovati a tamošnjoj tržnici, a zabrinutost raste i oko onečišćenja i zatrovanosti tla.

“Nažalost, moram vas razočarati, veliki požar tvornice Drava International nije iza nas, jer tek sada dolaze problemi, na samom mjestu lokacije tlo je potpuno onečišćeno i zagađeno”, započeo je razgovor za HRT dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić

“Da, dogodila se ekološka katastrofa, ali sreća je da u tom trenutku nije bilo kišno razdoblje. Druga prednost je što je tada puhao jugozapadni vjetar pa su se čestice raznijele po okolišu, ističe. Da je vjetar puhao prema Osijeku, posljedice bi bile puno veće”, dodao je i naglasio da će sanacija biti vrlo skupa.

Ekologija košta

“Sama Osječko-baranjska županija to neće moći sanirati bez pomoći države i Europskih fondova, radit će se o desecima milijuna eura potrebnim za sanaciju te lokacije”, naveo je i dodao kako je zaštita ekologije strahovito mnogo košta.

“Mi moramo odvojiti puno novca da bismo imali ekološku hranu, ekološki način života. Pesticidi, uništenje bioraznolikosti, boce, kemikalije, vreće za mineralna gnojiva… Ekologija košta, samo je pitanje možemo li naći novce za ekologiju”, pojasnio je te je potom rekao da je EU promijenila strategiju koja pokušava primarno zaštititi okoliš.

Uvoz iz trećih zemalja

“Cijela ta strategija ‘Europski zeleni plan’ je fantastična, ja bih EU-u dao Nobelovu nagradu za to”, rekao je i priznao da im i nešto zamjera.

“U isto vrijeme, EU dozvoljava uvoz iz trećih zemalja koji nemaju ove ‘zelene politike’ i jasno je da su njihovi proizvodi na europskom tržištu jeftiniji. Ne može se dozvoliti da se uvozi pšenica iz tih nekih drugih država”, kazao je.

Što se tiče ekološka poljoprivrede i strategije ‘od polja do stola’, kojoj je cilj do 2030. da ekološka poljoprivreda bude na minimalno 25% poljoprivrednih površina u EU-u, Kišić navodi da je Hrvatska na nekih 9%.

Ako se zatvori Sueski kanal cijela Europa će biti gladna, upozorava dekan Agronomskog fakulteta prof. Kisić. https://t.co/h2Fddhd1hV

— HRT vijesti (@hrtvijesti) October 16, 2023

Hrana sve skuplja

“Ja sam apsolutno za tu politiku, puno više možemo napraviti kroz ruralni turizam i prodajom lokalnih proizvoda lokalnim trgovinama, lokalnim hotelima”, kazao je, a potom je progovorio o onome što možemo očekivati.

“Cijena hrane, uslijed klimatskih promjena, ali i političkih razloga, će biti sve veća i veća. Cijena jeftine hrane je iza nas, hrana je postala jedan način oružja. U budućnosti će biti samo skuplja i skuplja”, rekao je i pojasnio kako je riječ i o konvencionalnoj, ali i ekološkoj hrani jer će je biti sve teže proizvoditi.

“Nismo svjesni koje nas sve klimatske promjene u budućnosti očekuju. Za 30, 40 godina mi kukuruz u Slavoniji više nećemo moći uzgajati. S ovim rokovima sjetve, s ovim načinima obrade… Nismo svjesni što nas čeka”, naveo je.

Priča iz Hrvatske odjeknula u Srbiji: ‘Kad plate režije ostane im 10 eura dnevno za život’

Europa bi gladovala

Zatim je odgovorio na pitanje što bi se dogodilo u slučaju da se zatvori Sueski kanal?

“Gotovo je, cijela Europa u tom trenutku će biti gladna. Mi toga nismo svjesni, i već s pojavom COVID-a ti dugi lanci opskrbe su se počeli pomalo gasiti, počeli su se orijentirati na svoju proizvodnju, a to slijedi i u budućnosti”, rekao je te dao odgovor na pitanje je li Hrvatska spreman za ovakav scenarij.

“Mi smo u dosta lošoj situaciji, ali srećom, Bog nam je dao resurse, imamo poljoprivredne površine, imamo kvalitetnu vodu i imamo ljude koji žele raditi. Imamo kvalitetnu prirodu za uzgoj hrane”, poručio je.