Hrvatima se pruža zlatna prilika za zaradu: ‘Riječ je o sigurnom i pouzdanom ulaganju’

Vlada je odlučila ponuditi novi oblik ulaganja građanima, ali i velikim investitorima. Nakon što je krajem veljače na tržište plasirala narodne obveznice, s minimalnim ulogom od 500 eura, prinosom od tri posto i rokom dospijeća od dvije godine, na red je došao i plasman trezorskih zapisa.

Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, riječ je o vrijednosnom papiru koji se prodaje uz diskont. Rok dospijeća ovoga puta je svega 364 dana, a prinosi 3,74 posto. Kupovna cijena će biti 963,95 eura, umjesto 1000 eura, koja će sredinom studenog sljedeće godine sjesti na račune građana. Što bi to moglo donijeti građanima, ali i državi, objasnio nam je u razgovoru ekonomski analitičar Petar Vušković.

Država nudi primamljivu ulagačku ponudu: Evo kada počinje prvi krug i koliki je minimalni ulog

“Kad gledamo stopu prinosa, ona je čak i bolja nego kod državnih obveznica. Riječ je o sigurnom i pouzdanom ulaganju. Na ovakav je način Vlada, zapravo s niskim kamatnim stopama na depozite, u usporedbi s financijskim tržištima EU, omogućila da građani imaju prilike zaraditi. Ako gledamo kamatnu stopu na depozite od jedan posto, što je na rok od godinu dana, naspram 3,74 posto u odnosu na trezorske zapise, to je definitivno puno povoljnija situacija”, objasnio je Vušković.

Aktiviranje štednje građana

Podsjetio je da najnoviji podaci pokazuju kako prosječni Hrvat na računu ima 19.000 eura, stoga ulaganje u trezorske zapise vidi kao dobru priliku za aktivaciju financijske imovine, odnosno, narodski rečeno, obrtanje novca. Ministar je naglasio kako će prinosi, odnosno jamčena zarada od trezorskih zapisa biti izuzeti od poreza na dohodak.

Ono što je ostalo “visjeti u zraku” jest na što će država utrošiti planiranih 440 milijuna eura, koliko očekuje da će skupiti plasmanom zapisa na tržištu. Vušković smatra da je u tom dijelu ministar financija trebao biti transparentniji, jer bi time možda potaknuo i veći interes.

“Mislim da će taj novac definitivno otići u servis javnog duga. To je jedino što trenutno ima smisla. U principu treba netko i platiti akumulirani trošak antiinflacijskih naknada umirovljenicima, također i afera koje su bile u energetskim kompanijama. Kad bi se išlo politizirati, onda bi se moglo otići i u smjeru Agrokora i mogućnosti da Hrvatska izgubi arbitražni spor”, naglasio je Vušković i dodao kako je ovo dobar eksperiment kojim država može vidjeti koliko brzo može prikupiti novac, pogotovo u slučaju recesije, koja je zasad daleko.

Neće moći svi ulagati

Kad smo već kod umirovljenika, vrijedi reći kako je cijena jednog trezorskog zapisa od 963,95 eura, zapravo odgovara dvostrukom iznosu prosječne starosne mirovine za rujan. Pitanje je koliko si umirovljenika zapravo može priuštiti takvo ulaganje i obogaćivanje vlastitog budžeta, pogotovo ako se odluče prodati zapise ranije, pa ovisno o stanju na tržištu i izgubiti novac. Čini se kako je ovo ulaganje zapravo namijenjeno onim građanima koji imaju solidne prihode.

Hrvati otkrili koliko im tjedno treba novaca za lagodan život: Odgovori su dosta iznenađujući

“To je sve relativno. Ima i onih koji su zaradili vrlo visoke mirovine i vrlo visoke plaće. Znamo da je interes za državne obveznice bio visok, ali one imaju puno manji prinos od trezorskih zapisa. Oni će vrijediti 1000 eura. Tek treba vidjeti kakav će biti odaziv, ali očekujem da će biti bolji nego kod obveznica. Podsjećam da će upis biti otvoren u dva kruga, prvi za građane, a drugi za velike ulagače. Svakako je važno to što raste financijska pismenost naših građana i to je također jedan od ciljeva Ministarstva financija”, objasnio je analitičar.

Win-win situacija

Sve u svemu, Vušković drži kako je ovaj potez države dobar. Nije zgorega spomenuti kako će, prema najavama ministra Primorca nastaviti s praksom zaduživanja na domaćem tržištu, što dosad nije činila. Tako su u skorijoj budućnosti moguća nova izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa te njihovo upisivanje na račune građana.

U Hrvatskoj se pojavio novi oblik ulaganja: Rizik je minimalan, a evo u što se investira

“Ovo je win-win pozicija. Građani imaju priliku zaraditi, a država ima priliku zadužiti se jeftinije kod građana, nego što bi imala priliku na međunarodnim financijskim tržištima. Definitivno je ovo obilježje Ministarstva financija. Rekao bih da država postaje bankar svojim građanima, što nikad nismo imali u povijesti. Možda su shvatili da je povoljnije zadužiti se na domaćem tržištu, kod građana, nego na inozemnom tržištu pogotovo kad su kamatne stope na takva financijska ulaganja i kredite visoke”, zaključio je financijski analitičar Petar Vušković.